Utorak, 5 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Da Vinčijeva majka bila seksualna robinja sa kavkaskih planina

Žurnal
Published: 16. mart, 2023.
Share
SHARE
Katarina, princeza Čerkezije, ćerka Princa Jakopa koji je upravljao kraljevstvom na visoravnima Severnog Kavkaza, oteta i prodata u ropstvo u Veneciji, majka je Leonarda da Vinčija. To potvrđuje dokument otkriven u Državnoj arhivi u Firenci, prenose italijanski mediji. Profesor Karlo Veče, filolog i istoričar renesanse, docent Univerziteta „L’Orijentale“ u Napulju, otkriva identitet majke genija renesanse koja je na osnovu ovog dokumenta polu-Italijanka. Ovaj podatak je objavljen juče u Firenci, u sedištu izdavačke kuće Đunti i potvrdio ga je istoričar Paolo Galuci.

Prema rekonstrukciji Karla Večea, Katarina je odvedena sa kavkaskih planina sa lancima na rukama čak do Azova, drevne Tane, na ušću reke Don, odakle je potom prevezena preko Crnog mora u Carigrad 1439. godine, gde je prešla u ruke mletačkih trgovaca koji su je odveli u Venecijansku lagunu da bi 1442. godine došla u Firencu gde je bila sluškinja u kući Đinevre d’Antonio Rediti, supruge Donata di Filipa di Salvestra Natija.

Nakon toga je „pozajmljena“ kao bolničarka ćerki Pjera da Vinčija, Mariji. Bila je plaćena 18 guldena godišnje, što je vrlo visoka cena koja, prema mišljenju Večeja, dokazuje da je zapravo bila seksualna robinja Pjera da Vinčija, s kojim je dobila vanbračnog sina 15. aprila 1452. godine u malom selu u opštini Vinči. Profesor Veče smatra da je Leonardo začet u Palaco Kastelani, koja je danas sedište muzeja Galileo.

Leonardo je mnogo godina kasnije naslikao Blagovesti, sliku na kojoj je najverovatnije njegova majka Katarina. Na slici se vidi grad na moru, brodovi i pejzaž koji ne liči na onaj u Firenci, sasvim moguće inspirisan pričama majke o mestu iz kog je potekla.

Slika „Blagovesti“ od Leonarda da Vinčija

Katarina del Vaka, kako je nazvana, ili Katarina Pjero Lipi, prema mišljenju Martina Kempa, kraj života dočekala je u Milanu, gde je živela zajedno sa sinom Leonardom, koji je u jednom zapisu iz 16. jula 1493. godine to i potvrdio.

Leonardo je organizovao njenu sahranu u Milanu, najverovatnije u Crkvi San Frančesko Grande, za koju je Leonardo naslikao Bogorodicu na stenama. Tokom aktuelnih iskopavanja u kasarni Garibaldi, ispred Univerziteta Katolika, pronađena je kapela Bezgrešnog začeća, ona iz Bogorodice na stenama.

Profesor Veče je u arhivi u Firenci otkrio dokument o oslobođenju Katarine koji je potpisao notar Pjer da Vinči iz Firence 2. novembra 1452, oko šest meseci nakon Leonardovog rođenja. Ovo otkriće ispričano je u romanu profesora Večea „Katarinin osmeh“, koji je moguće kupiti u svim italijanskim knjižarama.

Izvor: rts.rs Sanja Lučić, dopisnik iz Italije

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Nevidljiva ruka kao božja zapovest (300 GODINA OD ROĐENJA ADAMA SMITA)
Next Article Ispovest agenta FBI-ja koji je ispitivao Sadama Huseina: Njegov najveći neprijatelj nisu bile SAD

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Žurnalov bukvar: Država

Piše: Elis Bektaš Teritorijalno omeđena društveno-politička, istorijska i ekonomska formacija koju supstancijalno određuje njen politički…

By Žurnal

VI (Sasvim mali pojmovnik pakla)

  Japanska autorka Rie Kudan dobila je prestižnu književnu nagradu u svojoj zemlji. Teško da…

By Žurnal

Slobodan Šoja: Život i priključenija britansko-francuskog Načertanija

Piše: Slobodan Šoja Koncem prošle godine u Sarajevu je održana konferencija nevladinog sektora o odnosima…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Udeli Kine i G7 u svetskoj ekonomiji i doprinosi njenom rastu, 1990-2023

By Žurnal
KulturaMozaik

Vladika Grigorije: Imati dječije srce je u stvari – šansa

By Žurnal
MozaikNaslovna 4

Šta se u Ervinu i Adrijanu tumba?

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaik

Prof. Dragana Mitrović: Svrstavanje pod tuđe zastave nije blisko našem mentalitetu, dobro je što Srbija neguje samopoštovanje

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?