Svaka zemlja ima pravo na pretenzije, ali one moraju biti zasnovane na međunarodnom pravu i trajnom rješenju koje mora biti pravično uz uzimanje u obzir geografske univerzalnosti, kaže Hadžić.
Pitanje pomorskog razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske decenijama se posmatra kroz isključivo političku dioptriju, dok su struka i međunarodno pravo mora potisnuti u drugi plan. Međutim, geopolitičke krize i praksa međunarodnih arbitraža pokazuju da Crna Gora u svojim rukama ima snažan pravni i geografski mehanizam koji do sada nije iskorišćen. Ostrvo Mamula, kao ključ suvereniteta na Jadranu, može u potpunosti preokrenuti pregovaračku geometriju i obezbijediti trajnu zaštitu nacionalnih interesa.
– Ono što danas gledamo u svjetskim moreuzima pokazuje da geografska suženja i tjesnaci diktiraju geopolitiku 21. vijeka. Pomorski prolazi su ekonomski i vojni krvotok, a Crna Gora je predugo zapostavljala bezbjednost na moru. Povlačenje struke pred politikom nas dovodi u opasnost, jer ako ne razumijemo kako se globalni pravni presedani primjenjuju na geopolitiku tjesnaca, izgubićemo bitku za sopstvene nacionalne interese na Jadranu – rekao je u intervjuu za „Dan“ stručnjak za međunarodne odnose i inženjer pomorstva Samir Hadžić.
Ponudili ste državnom vrhu „Policy analizu razgraničenja na moru između Crne Gore i Hrvatske“, gdje predlažete ostrvo Mamulu kao bazičnu tačku za razgraničenje. Šta to konkretno znači?
– Dobija se potpuni suverenitet nad plovnim putem. Cjelokupan i najdublji spoljni plovni put koji vodi u zaliv pravno postaje isključiva teritorija, unutrašnje vode Crne Gore, čime se trajno ukidaju privremene mješovite zone i obezbjeđuje samostalna kontrola plovidbe. Dalje, ostvaruje se teritorijalno proširenje na otvorenom moru: Mamula djeluje kao geometrijski potiskivač koji liniju sredine na Jadranu gura ka zapadu, ka hrvatskim vodama, čime Crna Gora pravno osigurava i zadržava stotine kvadratnih kilometara novog akvatorijuma i podmorja bogatog potencijalnim nalazištima ugljovodonika. Na kraju, postiže se trajno sprečavanje enklavizacije. Linija razgraničenja se na pomorskim kartama ispravlja, čime se crnogorskom teritorijalnom moru garantuje širok, čist i direktan frontalni kontakt s međunarodnim vodama otvorenog mora, bez potrebe za zavisnošću od hrvatskih tranzitnih koridora ili neškodljivog prolaza.
Presedan ostrva Perim kao pravni štit
Predlog Samira Hadžića oslanja se na međunarodni presedan koji je postavio Stalni arbitražno-sudski sistem u Hagu 1999. godine u slučaju ostrva Perim. Prema Članu 121. Konvencije UN o pravu mora (UNCLOS), ostrva koja imaju sopstvenu infrastrukturu i privredni život generišu puni teritorijalni moreuz i kontinentalni šelf. S obzirom na to da Mamula danas predstavlja razvijenu i funkcionalnu lokaciju sa stalnim boravkom ljudi, ona ispunjava sve uslove da bude zvanična bazna tačka koja liniju razgraničenja gura u korist Crne Gore.
U hrvatskoj stručnoj javnosti se privremeni Protokol iz 2002. godine oštro kritikuje. Tvrdi se da je Hrvatskoj „oduzeo“ 427 kvadratnih kilometara mora i da mješovita zona krši njihov suverenitet. Kako odgovarate na te argumente?
– Te teze su pravno neodržive i služe kao pregovarački pritisak. Protokol iz 2002. nije ništa „oduzeo“ Hrvatskoj, jer taj akvatorijum istorijski nikada nije bio isključivo njihov. Iza tih tvrdnji kriju se jasni apetiti za enklavizacijom Crne Gore i kontrolom preko 2.000 kvadratnih kilometara našeg podmorja bogatog potencijalnim nalazištima nafte i gasa. Hrvatska želi da ukine mješovitu zonu kako bi nas potpuno izbacila s ulaza u Boku i naš izlaz na otvoreno more svela na njihovu milost i nemilost, koristeći Šengen i EU integracije kao sredstvo ucjene.
Vi nudite potpuno novo rješenje kroz liniju Mamula – rt Oštro. Šta Crna Gora konkretno dobija tom vizijom?
– Primjenom mog modela, koji se direktno oslanja na čuvenu presudu Stalnog arbitražnog suda u Hagu iz 1999. godine za ostrvo Perim, Crna Gora dobija stoprocentnu pravnu i geografsku pobjedu. Ostrvo Mamula ispunjava sve uslove Člana 121. UNCLOS-a – ono ima infrastrukturu, stalni boravak ljudi i sopstveni privredni život. Zato Mamula mora biti proglašena zvaničnom baznom tačkom Crne Gore. Kada liniju povučemo direktno između Mamule i rta Oštro, geometrija se radikalno mijenja: linija sredine se potiskuje na zapad, kompletan spoljni plovni put u Boku postaje isključiva teritorija Crne Gore, a naša država dobija širok, čist i direktan izlaz na međunarodne vode otvorenog mora.
Rizik od gubitka naftnih polja u podmorju
Ukoliko bi Crna Gora prihvatila hrvatski model razgraničenja preko linije rt Oštro – rt Veslo, država bi bez borbe ostala bez 2.020 kvadratnih kilometara podmorja. Radi se o akvatorijumu koji je zvanično mapiran 2011. godine za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i gasa. Zagrebački model kartografije direktno zakreće liniju ka crnogorskoj obali, oduzimajući Podgorici kontrolu nad potencijalno najbogatijim energetskim resursima na Južnom Jadranu i pretvarajući je u pomorsku enklavu.
Šta se krije iza hrvatske pozicije s aspekta pomorske struke i zbog čega je za nas model rt Oštro – rt Veslo neprihvatljiv?
– Svaka zemlja ima pravo na pretenzije, ali one moraju biti zasnovane na međunarodnom pravu i trajnom rješenju koje mora biti pravično uz uzimanje u obzir geografske univerzalnosti. Model „rt Oštro – rt Veslo“ u potpunosti ignoriše postojanje ostrva Mamula, pokušavajući da ga pravno izoluje unutar zaliva. Riječ je o hrvatskom kartografskom modelu prema kojem bi se konačna granica na otvorenom moru povlačila spajanjem rta Oštro i rta Veslo na južnoj obali Luštice, čime bi se direktno i dijagonalno presjekao sam ulaz u Bokokotorski zaliv.
Iza ovog insistiranja kriju se dvije ogromne opasnosti. Prvo, to je gubitak energetske nezavisnosti i 2.020 km² podmorja. Projektovanjem granice sa rta Veslo, cjelokupna granična lepeza na otvorenom moru se nasilno zakreće udesno, ka crnogorskoj obali. Na ovaj način, Hrvatska pravno pokušava da preuzme kontrolu nad 2.020 kvadratnih kilometara podmorja koje je Vlada Crne Gore još 2011. godine odredila kao blokove za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa. Prihvatanje ovog modela značilo bi dobrovoljno odricanje od ekonomskog potencijala.
Drugo, dolazi do degradacije suvereniteta i pretvaranja Crne Gore u enklavu. Spajanjem rta Oštro i rta Veslo, kompletna vodena površina neposredno ispred ulaza u Boku postala bi isključivo hrvatsko teritorijalno more. Crna Gora bi time bila trajno geografski enklavizirana i odsječena od direktnog kontakta s međunarodnim vodama. Svi naši trgovački brodovi, kruzeri koji plove ka Kotoru i Tivtu, kao i plovila Mornarice Vojske Crne Gore, odmah po isplovljavanju iz zaliva našli bi se pod jurisdikcijom Zagreba. Naš tranzit bi bio sveden na režim „neškodljivog prolaza“ kroz tuđe vode, gdje obalska država zadržava pravo da kontroliše teret, sprovodi policijske inspekcije ili potpuno suspenduje plovidbu. Insistiranje na ovoj liniji predstavlja klasičan pokušaj geopolitičkog i ekonomskog gušenja. Sve izvan modela Mamule je kapitulacija crnogorske pomorske struke i diplomatije.
Koja je vaša glavna poruka donosiocima odluka u Crnoj Gori?
– Moja poruka je jasna – vrijeme je za hitan povratak struci i nauci. Apelujem na Ministarstvo pomorstva, Ministarstvo vanjskih poslova i pregovaračke timove Vlade Crne Gore, da hitno napuste pasivnu poziciju statusa kvo i u zvaničnu pregovaračku platformu uvrste model Mamule prema presedanu ostrva Perim. Crna Gora ne smije pristajati na trule političke kompromise. Imamo neprobojne argumente u međunarodnom pravu mora i sve adute da pred međunarodnim sudovima u Hagu preokrenemo geometriju u svoju korist. Moramo zaštititi svoj suverenitet, svoje podmorje i bezbjednost plovidbe jednom zauvijek.
Izvor: Dan
