Utorak, 15 sep 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Jasmina S. Ćirić: Svedočanstvo o stanju carske zadužbine nakon posete 18. juna 2026. godine

Žurnal
Published: 30. jul, 2026.
Share
Foto: Spona
SHARE

 „Vreme sadašnje i vreme prošlo,
oba su možda prisutna u vremenu budućem.“

Uvodni stihovi Tomasa Sternsa Eliota danas se mogu čitati i kao svojevrsna opomena struci zaštite kulturnog nasleđa. Budućnost jednog spomenika ne zavisi isključivo od njegove starosti, niti od njegove istorijske i umetničke vrednosti, već pre svega od stepena odgovornosti savremenog društva prema nasleđu koje mu je povereno. U vremenu u kojem su digitalna dokumentacija, 3D modeli, sistemi monitoringa, preventivna konzervacija i multidisciplinarni pristup postali sastavni deo savremene teorije i prakse zaštite kulturnog nasleđa, pojedini sakralni spomenici srednjeg veka nastavljaju da propadaju prepušteni delovanju vlage, mikroorganizama, životinja i vremenu koje, umesto da bude saveznik trajanja, postaje najtiši i najuporniji razarač.

Piše: Dr Jasmina S. Ćirić, docent

Među takvim spomenicima posebno mesto zauzima Bogorodičina crkva u Mateiču, čiji najstariji slojevi sežu u XI vek, o čemu svedoče grčki natpisi iz vremena Isaka I Komnina (1057–1059), dok se manastir prvi put pominje kao manastir Bogorodice Crnogorske u hrisovulji kralja Milutina iz 1300. godine. Sredinom XIV veka car Stefan Dušan započeo je njegovu obnovu, koju su u okviru ktitorske zamisli dovršili carica Jelena i car Uroš V, što je ovekovečeno i u ktitorskoj kompoziciji, gde majka i sin zajedno prinose model hrama Bogorodici, dok je car Dušan predstavljen na pilastru neposredno ispred njih. Tako je Mateič postao jedna od najznačajnijih carskih zadužbina poznog srednjeg veka, a ujedno i poslednja sačuvana zadužbina srpskih careva u kojoj su, uprkos brojnim stradanjima, do naših dana očuvani arhitektonska struktura i značajni delovi monumentalnog živopisa. U ovom izuzetnom spomeniku, koji predstavlja poslednji veliki očuvani monument carske epohe Nemanjića, na jedinstven način su se susrele tradicije romejskog graditeljstva, duhovnosti i ideologije srpskog Carstva.

Foto: SPONA

Još je prof. dr Đurđe Bošković, koji je uz prof. dr Aleksandra Deroka, bio jedan od najznačajnijih međuratnih istraživača arhitekture Mateiča, upozoravao da „ljubav koju osećamo prema svemu dobrom i lepom što je čovek stvorio u prošlosti podrazumeva i odgovornost“, naglašavajući da se suštinska pitanja zaštite istorijskih spomenika moraju rešavati na međunarodnom nivou.

Foto: SPONA

Više od pola veka nakon što su ove reči izgovorene, one zvuče gotovo proročki. Stanje u kojem se Mateič nalazi sredinom treće decenije XXI veka svedoči o tome koliko su ova upozorenja i danas aktuelna.

Nakon viševekovnih stradanja, uklanjanja krovne konstrukcije u osmanskom periodu, oštećenja tokom oružanih sukoba 2001. godine i četvrt veka zanemarivanja, manastir Mateič danas se suočava sa novom vrstom opasnosti – tihim i gotovo neprimetnim propadanjem.

Tokom terenske posete manastiru, realizovane 18. juna 2026. godine u sastavu: doc. dr Jasmina S. Ćirić, istoričar umetnosti, Milutin Stančić, programski direktor Srpskog kulturno-informativnog centra – Spona, i Boban M. Mladenović, predstavnik Zavičajnog udruženja Matejče, u unutrašnjosti hrama konstatovano je izraženo prisustvo vlage i čitav niz pojava koje ukazuju na ozbiljno narušavanje mikroklimatskih uslova i odsustvo preventivne zaštite.

Na čitavoj podnoj površini crkve konstatovano je prisustvo značajne količine organskih naslaga i fekalnog materijala, nastalih kao posledica dugotrajnog boravka golubova i kune zlatice u enterijeru hrama. Tragovi prisustva faune uočeni su i na elementima crkvenog mobilijara, što ukazuje na izražen stepen biološke kontaminacije sakralnog prostora. Ovakvi uslovi predstavljaju ozbiljnu pretnju za očuvanje živopisa, budući da prisustvo organskih materija i povišena vlažnost stvaraju povoljne uslove za razvoj sekundarnih biodeterogenih procesa.

Istovremeno, akumulacija fekalnog materijala i organskih ostataka ne predstavlja samo konzervatorski, već i zdravstveno-higijenski problem, jer inhalacija aerosolizovanih čestica može biti povezana sa prisustvom potencijalno štetnih mikroorganizama i gljivica, što zahteva preduzimanje hitnih mera sanacije i biološke dekontaminacije prostora.

Posebno zabrinjava stanje severnog paraklisa, u kojem su uočeni brojni tragovi biološke degradacije u neposrednoj blizini predstava Svetih besrebrnika (lekara). Znaci intenzivne aktivnosti insekata konstatovani su i u zonama oko ktitorske kompozicije na istočnoj strani južnog zida, gde kolonije različitih insekata izlaze iz pukotina i šupljina zidne mase. Izražena koncentracija insekata zabeležena je i na jugoistočnom stubu, dok je jugozapadni stub bio gotovo u potpunosti prekriven njihovim formacijama, od predstave Sv. Nedelje sve do zone predstave Svetog Nikite na južnoj strani trolučnog ceremonijalnog prolaza (trivilona).

Ovakvo stanje ukazuje na ozbiljno narušavanje mikroklimatskih uslova u unutrašnjosti hrama i prisustvo složenih biodeterogenih procesa, koji, u kombinaciji sa povišenom vlažnošću i organskim naslagama, predstavljaju značajan faktor rizika za dalju degradaciju zidnog slikarstva i arhitektonske strukture.

Savremena zaštita kulturnog nasleđa ne podrazumeva isključivo konzervatorske intervencije, kontrolu mikroklimatskih uslova, već i praćenje bioloških i klimatskih faktora, upravljanje rizicima i međunarodnu saradnju. Ovakvo shvatanje u skladu je sa osnovnim načelima Konvencije o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine, prema kojoj očuvanje kulturnog nasleđa ne predstavlja isključivo obavezu pojedinih država, već i odgovornost prema zajedničkom nasleđu čovečanstva i njegovom prenošenju budućim generacijama.

Foto: SPONA

Upravo zato pitanje Mateiča, kao mesta u kojem je stvarao jedan od najznačajnijih srpskih i vizantijskih himnografa XV veka, Nikola Srbin, autor čuvenog Srpskog Polijeleja (Πολυέλεος ὁ Σέρβικος), ne može biti svedeno isključivo na konzervatorski problem ili na posledice postkonfliktnog nasleđa. Kao središte monaške kulture i duhovnog stvaralaštva, Mateič je predstavljao mesto susreta materijalnog i nematerijalnog nasleđa, svedočeći o jedinstvenoj sintezi umetnosti, bogoslovlja i liturgijskog života. Zato njegova vrednost ne počiva isključivo na očuvanosti arhitektonske strukture i živopisa, već i na pamćenju koje ovaj prostor nosi i prenosi kroz vekove.

Foto: SPONA

Sudbina Mateiča danas, stoga, prevazilazi okvire očuvanja jednog manastira. Ona postaje merilo našeg odnosa prema kulturnoj memoriji i sposobnosti savremenog društva da razume da kulturno nasleđe nije samo svedočanstvo prošlosti, već i uslov budućnosti. Ukupno uzev, najveća pretnja Mateiču danas nije samo su onome što mu se dogodilo, već u onome što mu se i dalje događa. A vreme prošlo, ukoliko ne bude sačuvano, neće postojati ni u vremenu budućem.

Univerzitet u Kragujevcu, Filološko-umetnički fakultet

Izvor: SPONA

TAGGED:Dr Jasmina S. ĆirićzadužbinamanastirMateič
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Branko Milanović: Uloga Trockog i trockizma u svetskoj revoluciji
Next Article Nikolas Kristof: Imenujmo zemlju koja plaća masovne ubice

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Kenan Malik: Nepravda i radnička klasa

Piše: Kenan Malik Kada je Musa al-Garbi prvi put stigao u Njujork 2016. godine, najviše…

By Žurnal

Ujedinjenje SNP i NSD za spas Šavnika

Opštinski odbori Socijalističke narodne partije (SNP) i Nove srpske demokratije (Nova) u Šavniku na lokalnim…

By Žurnal

Živojin Rakočević: Zatiranje velike svetinje

Piše: Živojin Rakočević Dva čoveka, od kojih je jedan u uniformi, stoje na ivici kanjona…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Profesor dr Janko Nicović: Krvna osveta u Crnoj Gori

By Žurnal
Drugi pišu

Đoković ipak nije svemoćan!

By Žurnal
Drugi pišu

Krah valute doveo je do kraja Rimske, Vizantijske, Turske i svih dosadašnjih imperija

By Žurnal
GledištaDrugi pišu

Rat za pažnju i digitalni kapitalizam

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?