Italijanska premijerka Đorđa Meloni više ne može sebi da priušti luksuz da po svaku cenu održava bliske odnose sa američkim predsednikom Donaldom Trampom dok se priprema za parlamentarne izbore 2027. godine. Sve veći ekonomski problemi u zemlji, rast troškova života i nezadovoljstvo birača dovode u pitanje političku strategiju koja je godinama počivala na njenom statusu najbližeg evropskog saveznika Trampove administracije.
Tokom prve godine Trampovog predsedničkog mandata, Meloni se profilisala kao evropski lider koji najbolje razume pokret MAGA i koji može da bude most između Vašingtona i Evrope. Njihov odnos bio je srdačan, a Tramp ju je javno nazivao „veoma poštovanom osobom“ i „prijateljem“.
Međutim, posledice rata sa Iranom i usporavanje italijanske ekonomije počeli su da menjaju raspoloženje javnosti. Mnogi Italijani za rast cena energije i dodatni ekonomski pritisak krive upravo Trampovu politiku, dok zahtevi Vašingtona za povećanje vojnih izdvajanja izazivaju sve veći otpor u političkom spektru.
Premijerka je već počela da menja ton prema američkom predsedniku. U prethodnim mesecima javno ga je kritikovala, a njena vlada je blokirala korišćenje jedne italijanske vazduhoplovne baze za američke avione, što se u Rimu tumači kao signal da se odnosi nalaze u novoj fazi.
Kako navodi Politiko, istraživanje Ipsosa sprovedeno u maju pokazalo je da čak 77 odsto Italijana ima negativan stav prema Donaldu Trampu, dok je američki predsednik navodno privatno negodovao zbog promene stava italijanske premijerke, ocenivši da ona „više nije ista osoba“.
Najveći problem za Meloni predstavljaju vojni izdaci. Italija trenutno izdvaja nešto više od dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, dok Tramp insistira da sve članice NATO-a povećaju tu potrošnju na pet odsto do 2035. godine.
Meloni je formalno prihvatila taj cilj, ali opozicija upozorava da italijanska ekonomija nema kapacitet za takvo povećanje troškova. Antonio Mizijani, bivši zamenik ministra finansija i senator Demokratske partije, ocenjuje da je zahtev NATO-a potpuno nerealan.
„Obaveza izdvajanja pet odsto za NATO potpuno je nerealna za Italiju. Godinu dana Đorđa Meloni nam je govorila da je most prema Trampu, ali taj most nikada nije postojao, a sada dolazi vreme da se plate računi za takvu politiku“, rekao je Mizijani.
Sličan stav ima i Klaudio Borgi iz desničarske Lige, koja je deo vladajuće koalicije.
„Politički je veoma teško objasniti ljudima da možete da trošite novac na tenkove, a ne na račune građana“, rekao je Borgi.
Meloni, međutim, insistira da se odbrambena politika ne može zanemariti.
Optužbe protiv Meloni: Izborna reforma krojena po meri vlasti?
„Istina je da ako ne znate kako da se branite, ako tražite od drugih da garantuju vašu bezbednost, onda ćete to platiti autonomijom, suverenitetom i sposobnošću da štitite svoje nacionalne interese“, poručila je ona obraćajući se predstavnicima italijanske privrede.
„Troškovi odbrane su cena slobode, a ja želim da Italija bude slobodna nacija“, dodala je premijerka.
Istovremeno, ekonomski pokazatelji ne idu u prilog njenoj vladi. Program oporavka nakon pandemije vredan gotovo 200 milijardi evra približava se kraju, produktivnost ostaje slaba, a javne finansije ponovo su pod povećalom Brisela.
Nedavni neuspeh referenduma o reformi pravosuđa dodatno je oslabio političku poziciju premijerke, dok opozicione partije, koje su do skoro delovale dezorijentisano, sve otvorenije veruju da mogu da je poraze na izborima 2027. godine.
„Italija je poslednja u Evropi po privrednom rastu i zaduženija je od Grčke. To pokazuje da je ekonomska politika Đorđe Meloni doživela neuspeh“, ocenio je senator Pokreta pet zvezdica Mario Turko.
Povećanje vojnih izdvajanja dodatno komplikuje finansijsku situaciju. Rim je prvobitno planirao da iskoristi 15 milijardi evra zajmova iz evropskog programa SAFE kako bi do 2030. povećao odbrambenu potrošnju sa dva na 2,5 odsto BDP-a.
Međutim, visoki budžetski deficit otežava novo zaduživanje. Senator Enriko Borgi, član parlamentarnog odbora za bezbednost, upozorio je da se Italija suočava sa ozbiljnim problemima u ispunjavanju preuzetih obaveza.
Prema navodima izvora iz vladajuće koalicije, Rim sada razmatra mogućnost da zatraži svega pet milijardi evra od prvobitno planiranih 15 milijardi. Takva odluka mogla bi da dovede do preispitivanja desetina projekata koje su italijanske odbrambene kompanije već ugovorile sa Ministarstvom odbrane.
Anđeo sa licem Đorđe Meloni – freska u rimskoj crkvi izazvala političku i institucionalnu buru
Nekadašnji ambasador Italije pri NATO-u Stefano Stefanini smatra da Meloni praktično nema izbora osim da uspori tempo povećanja vojnih izdvajanja.
On upozorava da bi Italija mogla da bude percipirana slično kao Španija, koju je Tramp oštro kritikovao zbog odbijanja da prihvati cilj od pet odsto BDP-a za odbranu. Ipak, Stefanini smatra da je verovatnija pojačana kritika Vašingtona nego potpuni raskid odnosa.
Beniamino Irdi iz organizacije German Maršal Fund ocenjuje da se u Italiji ne vodi rasprava između naoružavanja i razoružavanja, već između strateške kredibilnosti i političke održivosti.
„Vašington ne razume dobro nijanse kada je reč o podeli tereta unutar saveza. Za Trampa se pouzdanost saveznika meri brojkama, a ne argumentima“, rekao je Irdi.
Zanimljivo je da bi eventualni sukob sa Trampom mogao čak i da koristi Meloni u domaćoj politici. Analitičar Alessandro Marone smatra da bi kritike iz Bele kuće mogle dodatno da ojačaju njen položaj među biračima upravo zbog nepopularnosti američkog predsednika u Italiji.
„Ako bi Tramp kritikovao Meloni zato što ne troši dovoljno na odbranu, to bi joj verovatno donelo dodatnu podršku u italijanskoj javnosti i među biračima“, ocenio je Marone.
Za političarku koja se godinama predstavljala kao Trampov najbliži saveznik u Evropi, paradoks je očigledan: najbolji način da sačuva podršku italijanskih birača možda je upravo da razočara Belu kuću.
Izvor: NIN
