Ponedeljak, 25 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Deseterac

Miljan Nikolić: Pjesme

Žurnal
Published: 25. maj, 2026.
Share
Penkalo i poezija, (Foto: york.ac.uk)
SHARE

ROĐEN U LOGOSU

Učim govoriti. Svakim trenom svog prisustva.

Odvajam zapete od riječ. Zapinjem slogove

u podnožju vijeka, kada otvorim usta

i izustim riječ; prozovem zvijeri i bogove.

 

Učim tu pjesan, da jesam. Pomjeram tvari u krugu

iz koga izlaz vodi na surotnu stranu…

Iskušavam riječi. Sam u svom satjeran uglu;

u klinču sa stvarnošću, dok vjekovi ne prestanu.

 

Učim poiesis, kako da satvorim svoju vatru.

Noć mi pod mišku očajale zvijezde zameće.

Da jednom premostim Itaku i Sumatru –

 

pjesmom kroz eone kosmosa. Da na kraj stanem

svega što se više nikada vratiti neće;

U logosu da pjesan čovjeka vaspostanem.

Podgorica, april  2026.

 

BIĆE JEZIKA

Glečeri koji stranstvuju na mojim dlanovima.

odsutne vederine koje se bude u meni

i ti koja jesi, dok te u riječima ima.

u riječima koje ništa ne može da zamjeni.

 

Poiesis od kog se kosmos osjeća većim

i od čovjekove potrebe da izumi vrijeme.

jezik u kome tragam za sobom nepostojećim.

tvar iz koje pjeva riječ i kad foneme zanijeme.

 

Jezik iz koga se izdiže vidik. koprena mog lika.

za kojom se budim bez imena i svojstva.

samo sam glad za usnama usnulog putnika

 

dok te tražim niz bjelinu kojom ovo tvorim,

na gluvom banketu poput nepozvanog gosta,

na jeziku biljaka i ptica da te izgovorim.

Podgorica, avgust   2025.

Vektor tradicije i duhovne poezije

ČEKAJUĆI PJESMU

 

Beskrajne bjeline kojima

nema ko proći.

Pjesme su zašle iza vidika,

ispod kore.

Ostajemo negd‌je,

nemušti i bespomoćni,

da čekamo sami

da nam riječi se otvore.

 

Čekajući na nešto

što je odavno prošlo

i što se dogodilo

u odsustvu čovjeka,

naše vrijeme se

ovd‌je načisto potrošilo,

a vjerovali smo nijemo,

trajaće dovijeka.

 

Kome riječi sad, u kakvo se

jezgro sam sviti?

Pjesme kome,

kad uprazno zbori proza?

Skarabej gura svijet

zguren u slijepoj orbiti

 

i sve je već bilo jednom

i sve je rečeno,

ostaje da traje

ova datost malerozna…

u bezdan dok ne razdamo

sve što je putem stečeno.

Podgorica, septembar  2025.

 

ČITKA VODA

čitka voda kao pjesma protiče mojim tokom.

negd‌je u meni bude se kapi. daljine kopne.

u bezdan uzidan. ja sam kopno. ovd‌je duboko.

voda me nagovara da. (ne) izađem iz opne.

 

vapnenac. kamen studenac. u kamenu kladenac.

izvire riječ na vrelo mog sjećanja. otvara tvar.

je sam li samotan. u sebe poputan mladenac.

voda me zavodi. jesam li biće. jesam li stvar.

 

čitka voda mojim tokom svoje kapi odliva.

ispisan sam svim što je u meni vrijeme nanijelo.

kako da izađem iz pjesme. voda me izaziva.

 

u mom grlu se prolama riječi bezdani zdenac.

korito je u kom bivam. moje rovito tijelo.

jesam li samotan. u sebe poputan mladenac.

Podgorica, septembar.   2025.

Milorad Durutović: Poezija kao politički selfi

ŽIVOTINJA

kome od vas ja da svoje jade predam.

kad u meni tek li tračak nade tinja.

naučen da trpim. i u prazno gledam.

nemam što da ištem. ta ja sam životinja.

 

na meni je da ćutim. i naprijed tjeram.

bila žega il’ kiša. meni je isto.

da im služim i da im se ne zamjeram.

niz kamenjar sve dok ne lipšam načisto.

 

a čovjeku ja sam baš takav od vajde.

niti šta znadem. niti me ko šta pita.

da li bih vode. ili trave radije.

 

od sebe da se sklonim nemam kome.

niz kaldrmu, dok ne oderem kopita.

tjeram svoje breme. jadi da me slome.

Podgorica, septembar  2025.

Otišao je Predrag Dragović – slikar tišine, zavjeta i poezije

Biografija:

Miljan Nikolić rođen je u Zagrebu, 18. avgusta 1977. godine. Od 1992. godine živi u Podgorici. Filološke studije, Odsjek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti završio je u Nikšiću.

Pjesme su mu zastupljene u šest zbornika poezije: „Dan poslije budućnosti“ (1999), „Fluid“ (2006), „Sedam noćnih rukopisa“ (2007), „Savremeno srpsko pesništvo u Crnoj Gori“ (2008), „Predio u praskozorje“ (2008) i „Manifest snova, antologija srpske poezije (pesnici rođeni od 1970. do 2000)“ (2025).

Objavio je dvije knjige pjesama: „Uvod u Itaku“ (2014), u izdanju edicije „Hododarje“, Matice srpske iz Crne Gore i „Leptirov pir“ (2019), u izdanju edicije „Novi talas“, Udruženja književnika Crne Gore. Priređivač je i koautor konceptualne knjige pjesama sedmoro autora ,,Predio u praskozorje“ (2008).

Od Udruženja književnika Crne Gore (2022) dobio je književnu nagradu „Vidovdanska povelja“ za kritičko-esejističku valorizaciju savremene srpske književnosti u Crnoj Gori.

Za knjigu „Heraklitova pričest“ dobitnik je nagrade „Miodrag Mijo Ćupić“ (2026) koju je podijelio sa pjesnikom Veroljubom Vukašinovićem.

Urednik je rubrike za poeziju u časopisu „Stvaranje“ (časopis Udruženja književnika Crne Gore) i saradnik je u ulozi novinara Radija Crne Gore 1 (emisija „Kulturna panorama“). Radi kao snimatelj zvuka na Radiju Crne Gore.

TAGGED:KulturaMiljan NikolićpjesmaPoezijaUmjetnost
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Najava dijaloške tribine: Tradicija, vjera i građanska demokratija

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Medovska tragedija – Legendarni dobrovoljci Velikog rata (1914-1918) autora Radojice Radovića

Piše: Vojislav Gedić Knjiga Medovska tragedija – Legendarni dobrovoljci Velikog rata (1914-1918) autora sada pokojnog Radojice…

By Žurnal

Milojko Spajić: Prihvatanje amandmana veliki uspjeh crnogorske diplomatije

Prihvatanje amandmana Crne Gore na nacrt rezolucije o Srebrenici veliki je uspjeh crnogorske diplomatije i…

By Žurnal

Sto pedeset godina „Karmen”

Piše: Vojin Jagličić Mnogi analitičari smatraju da je svojevrsni atak na javni moral, a pre…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Nebojša Jevrić: Majstor i Margarita (ljubavna priča)

By Žurnal
Deseterac

Nina Savčić: Ako je umetnost ogledalo vremena, morala bi biti luda

By Žurnal
Slika i ton

Lidija Glišić: Zimski bioskop

By Žurnal
Slika i ton

Duško Radović: Golman

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?