Nedelja, 22 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Sinan Gudžević: Frančeska Albaniz u Beogradu

Žurnal
Published: 18. mart, 2026.
Share
Foto: Jasmin Brutus/ Mediacentar Sarajevo
SHARE

Piše: Sinan Gudžević

I Frančeska Albaniz je napisala kako je njen život upropašten. Ona, junakinja naših dana, braniteljica dostojanstva čovjekova izložena je prijetnjama ne mafije i njenih struktura već prijetnjama vlada moćnih država. Njenim se knjigama ne može prigovoriti nikakva netačnost, zato se prigovara njoj. Lijepi joj se, kao na mokru flašu, etiketa za antisemitizam

Junakinja naših dana je Frančeska Albaniz. Ona je specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija o stanju ljudskih prava na palestinskim područjima koja je okupirala država Izrael. Nakon tri godine obavljanja svoga posla, dobila je produženje za još tri godine. Jedna njena knjiga, prva na našem jeziku, pod naslovom “Kad svet spava”(Quando il mondo dorme), treba da ovih dana iziđe u izdanju izdavačke kuće Čarobna knjiga sa sjedištem u Novom Sadu i Beogradu.

Priča se da bi autorica mogla doći u Beograd na predstavljanje svoje knjige. Ali, imajući u vidu kakav je život kojim ona danas živi, veliko je pitanje da li će i doći. To jest, hoće li joj biti dopušteno da dođe na predstavljanje svoje knjige. To se još ne zna u trenutku dok ovo pišem, 11. marta. Jer se protiv javnih nastupa autorice Albaniz i protiv nje same još od prije tri godine podigla kuka i motika među najjačim zemljama koje podržavaju sve što Izrael čini na područjima za koja je ona kao izvjestiteljica nadležna i mjerodavna da informira Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Vuk Vuković: Sve nijanse totalitarizma

Njoj je od jula mjeseca prošle godine zabranjen ulazak u SAD, zamrznuta imovina i blokirane su joj bankarske kartice. I ne samo njoj nego i njenom mužu, koji radi za jednu organizaciju sa sjedištem u Vašington D. C.  Albaniz je prva funkcionerka Ujedinjenih nacija u povijesti koja je podvrgnuta takvoj mjeri. Takva mjera se, inače i u pravilu, zavodi optuženima za pranje novca ili za učešće u terorističkim organizacijama.

Po njenim riječima takav status ona dijeli sa vođama po imenima Vladimir Putin, Ajatolah Ali Hamenei i Nikolas Maduro. Ovo je napisala početkom oktobra 2025. godine. Otada naovamo desilo se mnogo šta: Maduro je u terorističkom američkom napadu na Venecuelu otet i prebačen u SAD gdje će mu se suditi, Ajatolah Hamenei je ubijen u nedavnom izraelskom raketnom napadu na Teheran bez objave, u ramazansko jutro. Tako da je za Albaniz ostao još samo Putin. No je Frančeska Albaniz zapravo ostala sama na svijetu. Ona je najnebranjenija osoba na svijetu.
Više je ugrožena nego njen zemljak pisac Roberto Saviano. On je odavno pod policijskom

zaštitom, jer je svojim dokumentarnim romanom “Gomora” podrobnoopisao mrežu i djelatnost organiziranog kriminala napolitanske podzemne organizacije camorra, pa se od ove našao pod brojnim prijetnjama smrću. Zbog toga je bio primoran da se povuče iz javnog života i da, zajedno sa svojom porodicom, živi pod policijskom zaštitom na mjestima koja često mora mijenjati. Ali je u njegovu zaštitu neprekidno stajalo mnogo javnih ličnosti, među kojima su bili Umberto Eko, Mihail Gorbačov, Orhan Pamuk, Rita Levi-Montalćini. Saviano je više puta kazao kako je njegov život uništen.

I Frančeska Albaniz je napisala kako je njen život upropašten. Ona, junakinja naših dana, braniteljica dostojanstva čovjekova izložena je prijetnjama ne mafije i njenih struktura već prijetnjama vlada moćnih država. Njenim se knjigama ne može prigovoriti nikakva netačnost, zato se prigovara njoj. Lijepi joj se, kao na mokru flašu, etiketa za antisemitizam. Stvar je krenula iz Izraela, preuzeli su je izraelski ambasadori, a čini se da su oni u nekim zemljama moćniji od vlada u tim zemljama. To se, prije svega, odnosi na većinu zemalja Evropske unije, koje su se stavile u bespogovornu službu politike današnjeg Izraela. Albaniz to nije ućutkalo, već je nastavila da istražuje i govori.
Kazala je da te zemlje preuzimaju izraelsko gledanje na ono što Izrael vrši nad Palestincima. Srbija nije u Evropskoj uniji, ali njena vlada i vladar su ne samo lojalni izraelskoj političkoj volji, već i učestvuju u naoružavanju Izraela. Nema nikakve sumnje u to da će, ako se samo pojavi vijest o mogućem javnom predstavljanju Albanizine knjige u Srbiji, izraelska ambasada zatražiti da se to onemogući. I nema nikakve sumnje da će današnja vlada, to jest vladar Srbije, izraziti razumijevanje za zahtjev.

Janis Varufakis: Kapitalizam i genocid

Preko ambasadora je stvar na neki način i počela, i to prije sedam godina. Tada je direktor Jevrejskog muzeja u Berlinu, inače ugledan judaista Piter Šafer morao otići sa svoga mjesta, jer je neko iz muzeja putem tvita označio vrijednim čitanja jedan članak o protivljenju odluci Bundestaga da se zahtjev za bojkot, povlačenje investicija i zavođenje sankcija protiv Izraela sve dok Izrael ne bude poštivao međunarodno pravo i glavne principe ljudskih prava. Sve je poslije toga išlo kako je izraelska vlada tražila da ide. Njemačke vlasti su na javnim mjestima isticale izraelske zastave uz ukrajinske namećući zaključak da je ono što Izrael čini u Palestini isto onome što Ukrajinci trpe od Rusije.

U svojim izvještajima Frančeska Albaniz dokumentira sablasno višegodišnje kršenje ljudskih prava, progone, dehumanizaciju, aparthejd i genocid koji Izrael izvodi nad Palestincima. Ona je za taj posao kompetentna, po obrazovanju je pravnica, ekspert međunarodnog prava za pitanja ljudskih prava i prava izbjeglica, i sa golemim iskustvom u bavljenju ljudskim pravima na Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i Aziji-Pacifiku. Njen poslodavac su Ujedinjene nacije, Visoki komesarijat za ljudska prava, njeno izvještavanje je nezavisno od bilo čijeg diktata i od mjerodavnih stručnjaka označeno je kao uzorno i nezavisno. Ona za taj svoj rad nije plaćena.
Prateći strahovitu situaciju na okupiranim područjima (Pojas Gaze, Zapadna obala i Istočni Jerusalim) Albaniz je uz niz izvještaja, napisala i tri knjige koje su izazvale veliku pažnju javnosti u svijetu. Ova koja izlazi u Srbiji jedna je od njih. U njoj je načinila deset priča “prepisanih iz života” pred čijom brutalnošću i okrutnošću čitalac prestaje biti razgovorljiv. Frančeska Albaniz je, usred prijetnji i zastrašivanja, nedavno objavila knjigu u kojoj su mjesto našli njeni mjerodavni izvještaji o situaciji na okupiranim područjima, šest ih je na broju. Knjiga je naslovljena “Inside”, napisana je na engleskom, a prvi prevod je objavljen u Italiji. To su tekstovi za koje se u našem jeziku kaže da od njih pamet staje.

Ali moćne države ne žele da znaju za te izvještaje. Ne samo što ne haju za njih, nego traže da se njihova autorica, specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za kršenje ljudskih prava, za progone i istrebljivanje palestinskog stanovništva, makne sa posla koji radi. Američka administracija u besprimjernom etiketiranju Albaniz optužuje za “neskriveni antisemitizam, za podršku terorizmu i za otvoreni prezir prema SAD, Izraelu i Zapadu”.

Još joj se spočitava preporuka koju je uputila Međunarodnom sudu za ratne zločine što je navodno “bez legitimne osnove izdala naloge za hapšenje izraelskog premijera Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Galanta“. Buduća pokoljenja će u nezapamćenoj harangi iz vlada, ministarstava i ambasada protiv službenice UN-a imati jedinstven primjer za kršenja međunarodnog prava, pravednosti, pravičnosti i morala u svijetu. U tim kršenjima Izraelu, osim SAD-a, pomažu i druge moćne zemlje, kao Njemačka i njena domovina Italija, da samo njih spomenemo.

Biljana Vankovska: Kako Zapad pretvara kritičare u „ne-osobe” ili: o kafkijanskoj Evropi

U februaru prošle godine, u Berlinu je Albaniz doživjela uvod u ono što će je zadesiti u julu. U Berlin je, kao specijalna izvjestiteljica UN-a došla da govori o teškim posljedicama izraelskih vojnih operacija i o politikama koje su dovele do opustošenja života u Gazi. Konferencija je trebalo da bude na Freie Universität, ali se uključio ambasador Izraela, pa se i rektor dosjetio da se uključi i otkazao nastup. Izraelski ambasadori već nekoliko godina pokušavaju da utiču na programe univerzitetskih i kulturnih struktura po pitanju diskusija o stanju na okupiranim područjima. Stvar im uglavnom uspijeva.

Onda se pokušalo da se nastup održi u čuvenom prostoru Kühlhaus, blizu Postdamer Plaza, blizu mjesta gdje se održavao Berlinale. Kad je sve bilo spremno, stvar je otkazana, jer je rezervna struktura bila izložena “bezmjernom pritisku”. Kad je sve izgledalo beznadežno, u liberalnoj Njemačkoj se javio marksistički list Junge Welt i ustupio svoj prostor za Frančesku Albaniz i njen referat “Međunarodno pravo pred genocidom u Gazi”. Odmah se uključila policija i tražila da se dostavi lista posjetilaca, organizator je odbio da to učini. U njemačkom srozavanju akademskih sloboda kao žrtve su pali i paragrafi njemačkog ustava.

Poput lista ujesen, pao je paragraf prvi, onaj koji je kod ljudi širom svijeta odavno bio predmet divljenja: Dostojanstvo čovjeka je neprikosnoveno. Njega poštovati i štititi obaveza je svih državnih tijela. Njemački narod se stoga zalaže za nepovrediva i neotuđiva ljudska prava kao osnovu svake ljudske zajednice, pravde i mira u svijetu. Pao je i peti paragraf der deutschen Verfassung: Svako ima pravo da usmeno, pismeno i slikom iskaže svoje mišljenje, da ga objavi te da se nesmetano koristi općim dostupnim izvorima. Sloboda štampe i sloboda izvještavanja preko radija i filma zajamčene su. Cenzure nema.

Ovo više ne važi, a dokle neće važiti, ne zna se. A događa se u prisustvu pravnice, zaštitnice ljudskog dostojanstva, junakinje naših dana, po imenu Frančeska Albaniz.

Izvor: Portal Novosti

TAGGED:GeopolitikaPortal NovostiSinan GudževićFrančeska Albaniz
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Gradovi i pijace (Treći dio)
Next Article Skulptura vajara Babovića iz triptiha „I bi slovo“ u Karađorđevom parku

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Otac Dragan Mihajlović – čuvar hrama u Teslinom Smiljanu

10. jula, obeležen je Dan nauke, ustanovljen u čast rođendana Nikole Tesle. Govorilo se mnogo…

By Žurnal

Tviter je hakovan, „procurilo“ 200 miliona korisničkih imejl adresa

Hakeri su ukrali adrese elekronske pošte više od 200 miliona korisnika „Tvitera" i postavili ih…

By Žurnal

Potpisao – ne potpisao, sve je prihvatio

Posle sastanka u Ohridu postalo je jasno da Srbija više neće pružati nikakav otpor prihvatanju…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

GledištaDrugi pišu

Milorad Durutović: Trijumf poniženja

By Žurnal
Drugi pišu

Žarko Dančuo: Idol mi je bio moj otac Dušan

By Žurnal
Drugi pišu

Nebojša Jevrić: Pirinač i krv

By Žurnal
Drugi pišu

Rajko Grlić: Hrvatsko sramno prekrajanje narativa o Jasenovcu ide naruku Vučiću

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?