Creda, 15 apr 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Krsto J. Pejović : Zimovnik Sv. Petra Cetinjskog između nebrige i zaborava

Žurnal
Published: 26. februar, 2026.
Share
Žabljak Crnojevića, (Foto: Vikipedija)
SHARE

Piše: Krsto J. Pejović 

Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog odavno je jedan od simbola nebrige o crnogorskoj nepokretnoj baštini i predstavlja pravu ruinu.

​Ako su poslanice Sv. Petra Cetinjskog za ponos pokoljenjima, stanje u kojem se nalazi njegova rezidencija na Karuču ne služi na čast onima u čijoj je nadležnosti njena zaštita. Zimovnik Svetog Petra Cetinjskog odavno je jedan od simbola nebrige o crnogorskoj nepokretnoj baštini i predstavlja pravu ruinu. Kula koja je godinama služila kao zimovnik, jer su u ovom ribarskom naselju na obali Skadarskog jezera zime znatno blaže nego na Cetinju, vremenom je mijenjala svoju svrhu, tako da je služila i kao odbrambena fortifikacija, a u jednom periodu i kao škola.

Evidentno je da danas ovaj spomenik kulture zaboravljen od strane države i nadležnih institucija. Čak su i zidine ugrožene od zapuštenosti, jer iz njih izbija korijenje rastinja koje je tu niklo.

Kao da se zaboravlja da je u pitanju rezidencija Sv. Petra, sjeme loze Petrovića, ponos naroda ne samo Riječke nahije već Crne Gore. U sličnom stanju je i Žabljak Crnojevića. Propadanju kule Sv. Petra Cetinjskog ne nazire se kraj i nema mjesta ćutanju. Rezidencija je u mrtvoj beskrajnosti i to je njena jedina funkcionalnost, umjesto zdanja tu su samo još nagnuti zidovi, oči ovog prosvetiteljskog zdanja su poodavno utonule. I Karuč je kao toponim izgubio svoj oblik i lik. Iako se pominje u XV vijeku, vrijeme Crnojevića, hroničari navode da je kuća Sv. Petra najstarija građevina na Karuču. Kulu je 1808. godine podigao Sv. Petar, i to kao zimovnik, koji se sastoji od dvije stambene jedinice, od kojih je jedna imala sprat. Andrija Jovićević u svom djelu „Riječka nahija“ navodi da je kula rađena od dobrog tesanog kamena, složenog pravilnog horizonta, a na fasadama su se nalazile puškarnice, što znači da su imale odbrambeni mehanizam. Istoričari zapisuju da je prilikom napada Omer paše 1862. godine, iz kule pružen otpor od Crnogoraca. Tada se u ovoj kuli zatvorilo 25 Ceklinjana, koji su u jeku borbe probili zid kule. Unutrašnjost objekta nije sačuvana, dvorište ispred kule bilo je popločano, i tu su se Ceklinjani okupljali, zavjetovali kako da brane prostor tadašnje Crne Gore.

Sveti Petar Cetinjski iz Poslanice Crnogorcima i Brđanima (1826)

U kuli je svojevremeno formirana škola, i to od 1871. godine. Prema navodima pojedinih hroničarara zdanje je renovirano 1955. godine, ali od toga danas nema ni traga.

Zidine ruinirane jedino kule čuvaju sjećanje i opomenu da moramo voditi računa o spomenicima bogate kulturno-istorijske baštine, a nadležne treba podsjetiti da su za propadanje zimovnika Sv. Petra Cetinjskog odgovorni oni koji su bili dužni da se staraju i čuvaju kulturno istorijsko blago Crne Gore. Prisjetimo se i da su svojevremeno poznati i priznati bogoslovi Petar Pejović, visoki činovnik Ujedinjenih nacija, i mitropolit Amfilohije uzalud molili tadašnju vlast da dopusti da oni o svom „grošu i trošku“ oprave ovo značajno zdanje – rezidenciju Svetog Petra Cetinjskog.

U geonalogiji mitropolita Danila Dajkovića nalazimo da je osnovnu školu počeo u rezidenciji Sv. Petra, a da se otvaranjem narodne škole u Rvašima, u rezidenciji prestala funkcija obrazovanja.

Sveti Petar Cetinjski sjedinio je duhovnu i svjetovnu vlast, a u zimovniku je napisao brojne poslanice koje su nadživjele i vrijeme i prostor. Ako su poslanice zavjet pokoljenjima, onda su zidovi njegove rezidencije podsjetnik kako se nekad znalo šta su kulturno- istorijski spomenici i kako su se čuvali. Moral tadašnjeg naroda je imao veću tvrđu od samog karučkog ljutog kamena. Zub vremena i nebriga vlasti odaju zadnju poštu zdanju Sv. Petra Cetinjskog. Narušena je i uprošaćena freska na kamenu, koja je svjedočila slavnoj istoriji naroda Riječke nahije. Ova freska je ujedno bila i izvorište obrazovanja, odnosno učenosti naroda Donjeg Ceklina i njegove župe. Jovan Dučić bi kazao: stvari imaju onakav oblik, kakav im dadne naša duša. Zasigurno, pojam kulture se ovdje ne može koristiti.

Autor je publicista

Izvor: Dan

TAGGED:DanŽabljak CrnojevićaKrsto J. PejovićSveti Petar Cetinjski
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Srbija, geo-politički barometar
Next Article Časlav D. Koprivica: Nacionalnom pjesmom do nacionalnog samozaborava – o tehnikama samopotiranja jednog naroda

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Knjiga Dejvida Atenboroa

„Živa planeta: Mreža života na Zemlji” čudesno je delo Dejvida Atenboroa, u izdanju Lagune, koje…

By Žurnal

Vučić za Fajnenšel tajms: Razmatra se preuzimanje većinske kontrole nad Naftnom industrijom Srbije

Srbija je u žurbi da ublaži energetsku zavisnost od Rusije, jer sankcije Moskvi primoravaju Beograd…

By Žurnal

Jasmina S. Ćirić: Glasonoše i pismonoše u srednjem veku

Piše: Jasmina S. Ćirić Od Dubrovnika do Carigrada se računalo sa 20 do 30 dana putovanja.…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

GledištaDrugi pišu

UCG za pet godina realizovao preko 50 kapitalnih projekata, (VIDEO)

By Žurnal
Drugi pišu

Branko Milanović: Fetiš Berze

By Žurnal
Drugi pišu

Ratko Kontić: Kratke priče 2

By Žurnal
Drugi pišuPreporuka urednika

Protojerej-stavrofor Gojko Perović: Mitropolit i Lovćen

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?