Utorak, 5 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Dušan Krcunović: Dan državnosti Crne Gore u sjenci osamdesetogodišnjice Agitpropa

Žurnal
Published: 9. jul, 2025.
Share
Dušan Krcunović, (Foto: (Foto: Grad Teatar Budva)
SHARE

Piše: Dušan Krcunović

U mjesecu julu 1945. godine, dakle tačno prije osamdeset godina, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije osnovao je Odeljenje za agitaciju i propagandu, poznato po zloglasnoj skraćenici Agitprop. Rukovođenje Odjeljenjem Agitpropa povjereno je Milovanu Đilasu, koji je uz J. B. Tita, Aleksandra Rankovića i Edvarda Kardelja, bio jedan od vodećih jugoslovenskih komunista tokom Drugog svjetskog rata i nakon njega – sve do 1952. godine kada je pao u nemislost drugova iz Partije čiju je rigidnu politiku pokušao da demokratizuje. Na mjesto sekretara Agitpropa postavljen je Stevan Mitrović, dok je komesar za kulturu Agitpropa postao Radovan Zogović, najeksponiraniji i najbeskrupulozniji član ove „crne trojke“. Glavni zadatak Agitpropa bio je dvostruk: izgradnja novog kulturnog ambijenta u duhu socijalističkog realizma i uništenje starih institucija kulture koje su izgradili „klasni neprijatelji“ i „domaći izdajnici“, tj. protivnici socijalističke revolucije i gubitnici u građanskom ratu. Članstvo u Agitpropu bilo je zagarantovano samo za one intelektualce koje je sam Đilas opisao kao „pametne, dobro indoktrinisane i ogrezle u ideologiju“. Oni su bili glavni kulturni arbitri koji su odlučivali o karijerama i sudbinama pisaca, umjetnika i stvaralaca u poratnoj Jugoslaviji u čijoj je kuturnoj politici došlo do inverzije između stvaralaštva i kritike, u korist kritike koja je propisivala pravila za stvaralaštvo.

Dušan Krcunović: Ljudi koji su se odrekli srca

Ako je suditi na osnovu društvene atmosfere koja je ovih dana ponovo zasićena erupcijom pepela iz neugašenog grotla netrpeljivosti prema drugačijem političkom stanovištu i nepodobnoj nacionalnoj pripadnosti kojoj pripadaju ovogodišnji dobitnici Državne nagrade 13. jul, onda je jubilej osamdesetogodišnjice osnivanja Agitpropa zasijenio Dan crnogorske državnosti (1878) i Dan ustanka (1941). Ta okolnost nameće pitanja: zašto je javna sfera crnogorskog društva (ponovo) postala scena za manifestaciju agitpropovskog „jubileja“ i po čijem scenariju se održava njegovo (ne)zvanično obilježavanje? Da li je istorijski fa(c)tum što je ova bivša jugoslovenska republika dala tri najeminentnija rukovodioca Agitpropa shvaćen kao factum dictum, „rečeno učinjeno“ kao odjek neke stare direktive, diktata i naloga u savremenosti? Mogu li direktive biti zakonima duboke države zaštićeni nematerijalni spomenici socrealističke kulture, koji, kao i materijalni spomenici otjelovljuju neispunjene zahtjeve prošlosti, stalno pozivajući na akciju? Postoji li ideološki kontinuitet između socijalističkog realizma i „državotvorne“ pravovjernosti?

Za odgovore na ova (retorička) pitanja i uzavrelu drušvenu atmosferu pobrinuli su se savremeni sledbenici ideologije koja je osnovala Agitprop, a koji su ovih dana pojačali aktivnosti, ne na zaštiti tekovina 13. jula, već prije na obilježavanju za njih, po svoj prilici važnijeg jubileja osamdesetogodišnjice Agitpropa. Zahvaljujući režiji kulturtregera koji su podržavali trodecenijsku strahovladu OKG DPS-a i bili njeni plaćenici, obilježavanje osamdesetogodišnjice Agitpropa protiče ne toliko svečano i paradno, koliko udarnički i radno: progonom moralno-politički nepodobnih dobitnika Državne nagrade 13. jul koja je – ako cinično izuzmemo njen mnogo vrijedniji novčani dio – odavno devalvirana, kao i mnogo toga drugog, zahvaljujući partijnosti kao svevladajućem principu.

Dušan Krcunović: Udahni spasonosnu riječ

No, i pored svega, kulturtregerima bliskim OKG treba zahvaliti bar iz tri razloga: najprije, zbog oživljavanja kolektivnog sjećanja na vrijeme militantnog agitpropa, kako nam se ta pošast ipak ne bi ponovila, makar u onom svom izvornom, bratoubilačkom obliku; nadalje, zbog mučnog podsjećanja da i aktuelni vlastodršci moraju da se čuvaju principa partijnosti prilikom dodjele nagrada i priznanja; napokon, da raspuštanje Agitpropa koji je decenijama u stalnom zasijedanju podrazumijeva da pripadnost laureata Trinestojulske nagrade nekom etnosu, konfesiji, klasi ili ideološkoj orijentaciji ne smije biti kriterijum njenog dobijanja, već nesumnjiva vrijednost književnog, umjetničkog i naučnog ostvarenja.

Dušan Krcunović,

Filozofski fakultet, Nikšić,

Studijski program za filozofiju

Izvor: Pokret za odbranu Kosova i Metohije

TAGGED:Dušan KrcunovićKosovoPokret za odbranu KiMFilozofski fakultet u NikšićuCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Teodor Kuljić: Pumpati otimanje otetog
Next Article Saša Marković: Mračno postapokaliptično ogledalo: Bolja budućnost je prošla

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Džim Kavana: Sramota na glasačkom mjestu

Piše: Džim Kavana Prevod: Žurnal Sjedinjene Američke Države su na ivici Trećeg svjetskog rata na…

By Žurnal

Sonja Tomović Šundić: Polemika ili suđenje Danilu Kišu: Jeremić nije shvatao duh nove književnosti

Piše: Sonja Tomović Šundić Prethodni dio možete pročitati ovdje Profesor Univerziteta je nastojao da valjano…

By Žurnal

Pop recenzije – Ubij! Ubij! Ubij!

U 147. epizodi emisije Pop recenzije sveštenici Gojko Perović i Pavle Božović razgovaraju o progonu…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Crna Gora uvodi globalni minimalni porez: 15% za najveće korporacije

By Žurnal
Drugi pišu

Muharem Bazdulj: Lord Bajron, dvesta godina kasnije

By Žurnal
Drugi pišu

Ognjen Tadić: Sarajevski tunel

By Žurnal
Drugi pišu

Vučić: Studenti jedu triput dnevno, to plaća inostranstvo

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?