Ponedeljak, 4 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
MozaikNaslovna 1Politika

Kakva je uloga Amerike i Rusije u događajima iz 1918-te

Žurnal
Published: 19. mart, 2024.
Share
Amerika i Rusija, (Foto: Midjourney by Žurnal)
SHARE
Uticaj Amerike i Rusije, (Foto: Midjourney by Žurnal)

Američki predsjednik Vudro Vilson u septembru 1917. godine osnovao je grupu sačinjenu od 150 akademaca pod nazivom „The Inquary“ (Istraživanje). Grupu je predvodio savjetnik predsjednika, pukovnik Edvard Haus, a njen cilj je bio da Ameriku kao novu i najmlađu od velikih sila, pripremi za mirovne pregovore u Versaju.

SAD su u suton Velikog rata kao moćna sila koja je pretendovala da se aktivnije angažuje u svjetskim poslovima, procijenile da nemaju dovoljno znanja niti iskustva da parijaraju prekaljenim i na zakulisne igre stoljećima naviknutim evropskim diplomatijama. Stoga je „The Inquary“ bio zamišljen kao klub koji će Ameriku da pripremi za tu novu ulogu, te da svijetu donese „mir na naučnim osnovama“.

Prema geografu Isaiji Boumenu, jednom od najjznačajnijih članove pomenute grupe iz koje će kasnije proizaći globalno najuticajnji tink-tenk – čuveni „Savjet za spoljne odnose“ – Prvi svjetski rat bio je momenat u kome je bilo moguće nacrtati novu sliku svijeta.

Zaista je (pre)dugačak spisak evropskih i bliskoistočnih zemalja čije su granice doslovce nanovo precrtavane kao plod ideja i predloga dominantno američke delegacije, koja se u Versaju pokazala daleko najuticajnijim faktorom pored ratom iznurenih evropskih sila. Možda detalj da pukovnih Haus danas ima spomenik u Varšavi, jer se smatra herojem Poljske zbog zalaganja za poljsku nezavisnot nakon Prvog svjetskog rata, što je rezultiralo reuspostavljanjem poljske nacije, dovoljno govori ko je usitinu imao glavnu riječ 1919. u Parizu.

Elem, za nas je najvažniji detalj da je predsjednik Vilson u decembru 1917. godine tražio da „Inquary“ pripremi predlog za rešavanje balkanskog pitanja. Od nekolicine predloga koji su bili na stolu, grupa je preporučila da se na Balkanu formira nezavisna federalna država Jugo- Slovena, kao i da ona bude kreirana od Srbije i Crne Gore, te srpskih, hrvatskih i slovenačkih teritorija bivše Austrougarske.

Kako je to na jednom mjestu primijetio akademik Milorad Ekmečić, opcija da se Austrougarska imperija obnovi više nije imala utemeljenje, jer je nakon raspada Otomanskog carstva i njoj kao imperiji čiji je istorijski razlog postojanja bio da bude najisturenija na braniku Evrope od Osmanlija, rok važenja doslovce istekao.

Upravo na ovom mjestu dolazimo do geopolitike i ključnog razloga zašto je Amerika insistirala na stvaranju Jugoslavije, te razmijevanja elementarne, ali iz nekog razloga ne tako dovoljno razumljive činjenice, zašto je svaka Jugoslavija u suštini projekat SAD. Naime, američka delegacija nije krila da je glavni cilj stvaranja države Jugo-Slovena na Balkanu smanjenje njemačkog uticaja u centralnoj i istočnoj Evropi, tj. onemogućavanje tzv, koncepta „Mitel Europe“ i daljeg njemačkog prodora ka (Bliskom)istoku, dok je sa druge strane Jugoslavija takođe bila idealna tampon zona i brana od boljševizma, a suštinski od ruskog pohoda ka toplim morima. Navedeno predstavlja temeljnu postavku geopolitike obje Jugoslavije koja je kao američki projekat oduvijek služila kao bafer zona za obuzdavanje Njemačkih i Ruskih aspiracija u Evropi, dok je za SAD kao veliku silu bilo od ključnog značaja da osigura permanentno prirustvo na jugoistoku Evrope.

Kao tada tako i danas, uprkos što mnogi naivno misle da Njemačka kao saveznica u NATO-u u tom smislu ima iole drugačiji tretman i pogled iz Vašingtona. Ono što je od suštinske važnosti za našu priču jeste da moderni tumači događaja iz 1918. u Crnoj Gori gotovo da po pravilu preskaču(vrlo često namjerno, a Bogami najviše iz neznanja), činjenicu da su ključnu ulogu u stvaranju Kraljevine SHS 1918. godine imale upravo SAD čiji je Jugoslavija bila primarni gepolitički interes.

Zašto se za utapanje Crne Gore kao države u taj projekat permanentno krive neke druge zemlje od kojih nijedna nije bila ni izdaleka bitan faktor u tim događajima, a prenebregava i uopšte ne pominje uloga one čija je zaista bila poslednja riječ, ostaje pitanje za razmatranje.

Istovremeno, interesantna je i uloga Rusije(tada već SSSR) koja zahvaćena vrtlogom Oktobarske revolucije, uopšte nije ni učestvovala u prekrajanju granica Evrope na mirovnoj konferenciji u Versaju, i čiji je Kraljevina SHS bila geopoltički neprijatelj do mjere da decenijama nisu imali ni diplomatske odnose.

Zapravo, jedino je tačno da je sa silaskom sa ruskog prijestola porodice Romanov završeno i gotovo 200 godina u tom momentu prijateljstva i pokroviteljstva Rusije prema Crnoj Gori, dok od 1918. glavnu riječ na Balkanu preuzima suštinski jedna druga velika prekookeanska sila, a o čemu gotovo niko da ne govori.

Nebojša Popović 

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Mitra Reljić: Lament nad ćirilicom
Next Article Buđenje ranog proljeća

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Od radikala do bezveznjaka

Kada se Nevena Đurić rodila 1993. godine u Kruševcu, u Srbiji je nastala krilatica: „Dok…

By Žurnal

Džonatan Kuk: Zarez kojim se briše genocid

Piše: Džonatan Kuk Tvrdnja da ga jedan zarez oslobađa obaveze da poštuje naredbu Međunarodnog suda…

By Žurnal

Matija Bećković i Milovan Danojlić o Đeneralu Draži, (1. dio)

Jednoga dana ćemo se čuditi – zar je moguće da smo živeli u vreme Bećkovića…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Politika

Afrika pred velikim ratom: četiri scenarija

By Žurnal
ŽURNALIZAMNaslovna 1

Kosovo je i ovamo i onamo

By Žurnal
Mozaik

J. Brodski: Treba čitati poeziju

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 5STAV

Intervju Nenad Cekić: Moral sa sobom nosi odgovornost

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?