Subota, 1 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 2STAV

Špijunaža u doba Njegoša

Žurnal
Published: 18. novembar, 2023.
Share
KONTIĆ/ PRIVATNA ARHIVA
SHARE

Ocjenjujući „drskost“ Crnogoraca kojom žele da što više pomjere granice u svoju korist Orešković izvještava da se ona „oslanja još dalje na moćnu zaštitu Rusije, a mene tjeraju da se pentram po golim liticama u visini do 2.000 stopa, sve do krajnje granice samo da ne bismo revnosno radili i da bismo izgubili u vremenu“

KONTIĆ/ PRIVATNA ARHIVA

PIŠE: RATKO KONTIĆ

Prema Vujaklijinom leksikonu stranih riječi i izraza špijun, špijunaža i špijuniranje označavaju uhodu, doušnika, vrebanje, potkazivanje, tajno motrenje i sl.

Kada je Crna Gora, u jednom momentu, postala interesantna velikim silama i prema njenim vladarima su počele primjene metoda špijunaže. Napoleon je npr. tražio da se pozicionira doušnik u najbližem krugu Vladike Petra I Petrovića.

Uoči i tokom razgraničenja Crne Gore i Austrije 1837. godine formirana je zajednička komisija u kojoj je bio i ađutant dalmatinskog guvernera, kapetan Fridrih Orešković. On je ujedno rukovodio i austrijskom špijunažom u Crnoj Gori, sa zadatkom zbližavanja sa Vladikom Petrom II Petrovićem i njegovim okruženjem.

Kapetan Orešković je napisao memoare o tim aktivnostima i u njima ističe „pored zvaničnih poslova oko ispravljanja granica, dobio sam i tajne naloge od njegove ekselencije gospodina guvernera dalmatinskog“ i u odnosu i na političku i ekonomsku situaciju.

Orešković je bio obrazovan i osim srpsko- hrvatskog govorio je nekoliko stranih jezika, dok je od Crnogorca okarakterisan kao „veoma prepreden i podao čovjek“.

Orešković je navodno uspio da se približi vladičinoj braći Peru i posebno Đorđiju, dok nikako nije podnosio Njegoševog ujaka Laza Prorokovića zbog njegovih „tvrdih stavova“ uopšte i kao člana Komisije za razgraničenje.

SVOJE RAZOČARANJE PREDOČAVA NA SLEDEĆI NAČIN: „NJEGOVO LICE JE UVIJEK U STANJU DA PRERUŠI NJEGOVU IDEJU, ŠTO VAŽI UOPŠTE ZA SVAKOG, PA I NAJPROSTIJEG CRNOGORCA I TO JE PRIRODNI DAR TOG GORŠTAČKOG NARODA

Pravi analizu crnogorskog naroda i njegovih predstavnika i karakteriše ih kao „drske, ohole, uporne i tvrdoglave, spremne da u svakom momentu potegnu oružje“.

Ocjenjujući „drskost“ Crnogoraca kojom žele da što više pomjere granice u svoju korist Orešković izvještava da se ona „oslanja još dalje na moćnu zaštitu Rusije, a mene tjeraju da se pentram po golim liticama u visini do 2.000 stopa, sve do krajnje granice samo da ne bismo revnosno radili i da bismo izgubili u vremenu“.

Kapetan Orešković izvještava i o borbenim osobinama Crnogoraca, proistekle iz stalnih sukoba sa Turcima „odlični su strijelci na daljno gađanje u planinama, istrajni su u podnošenju nedaće, lukavi i prepredeni u borbi, neosjetljivi prema rđavom vremenu, nepokolebljivi i odvažni, podnose glad, žeđ i nesanicu bolje nego prosvećeni čovjek“.

image
SLOBODNA RIJEČ: RTV MOJKOVAC

Predstavljajući određeni karakter ratovanja ističe i navodnu „divljačku žudnju za razaranjem tj. zidine stotine najljepših seoskih kuća u blizini Dubrovnika koje su Crnogorci sagoreli u doba francuske vladavine i razbojničko zauzimanje Grahova“.

Kapetan Orešković profiliše Vladiku Rada „lukavi narodni starješina koji pristupa razgovorima na dvosmislen način i koji svojim uglađenim ponašanjem ustvari podbada svoj lako razdražljivi mali narod u neprijateljskom raspoloženju prema Austriji“.

Kako Orešković sebe smatra „rođenim Slovenom“, računa i na tu bliskost u razgovorima sa Vladikom. Svoje razočaranje predočava na sledeći način: „Njegovo lice je uvijek u stanju da preruši njegovu ideju, što važi uopšte za svakog, pa i najprostijeg Crnogorca i to je prirodni dar tog gorštačkog naroda“.

Još puno subjektivnih „operativnih informacija“ koje je slao tadašnji austrijski rukovodilac špijunaže u Crnoj Gori sadrže njegovi memoari, a pohranjeni su u arhivu grada Zadra.

U novije doba, bez ili sa uticajem stranog faktora, još je rano govoriti, od predloga tadašnjih vlasti mitropolitu Danilu Dajkoviću da se „zamonaši i hirotoniše kao svog naslednika civilno lice“ do Đukanovićevog pokušaja stvaranja „svoje crkve“ na partijskom kongresu.

Nažalost, uz primjenu tajnih mjera ANB Crne Gore prema mitropolitu Amfilohiju, a suštinski ponovo prema Petru I Petroviću i Petru II Petroviću Njegošu.

(Autor je diplomirani pravnik bezbjednosti)

Izvor: dan.co.me

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Katunsku nahiju su naselili Hercegovci!
Next Article Đakon Pavle Lješković: Nepovjerenje i(li) nevjera

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Nebojša Popović: Zašto je na pomolu sukob između EU i NATO

Piše: Nebojša Popović Težnja evropskih lidera da Evropa nakon više od sedam decenija krene u…

By Žurnal

Izbori u Poljskoj – Pravo i pravda nema većinu; Tusk proglasio pobjedu

Poljska vladajuća stranka Pravo i pravda vodi na parlamentarnim izborima, ali nema većinu za formiranje…

By Žurnal

Vrhunac licemerstva na ceremoniji u Hirošimi: Kriva je Rusija, a SAD se ne spominju

Zbog produbljivanja podela u međunarodnoj zajednici po pitanju smanjenja nuklearnog naoružanja i zbog činjenice da…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaNaslovna 5STAV

Svetionik – Tanjir je privatna stvar

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 4STAV

Može li Sunce izaći iz rupe?

By Žurnal
Društvo

Pogled

By Žurnal
Društvo

„I ja volim pozorište, ali ne u svojoj kući“: Pedeset godina od premijere prvog jugoslovenskog porodičnog sitkoma

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?