Creda, 29 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

„Duga gravitacije” Tomasa Pinčona – postmoderni ep

Žurnal
Published: 2. avgust, 2023.
Share
SHARE
Duga gravitacije je jedinstvena priča enciklopedijskih razmera o besmislenosti rata i uticaju tehnologije na društvo

Duga gravitacije Tomasa Pinčona, jedan od najznačajnijih romana američkog postmodernizma i uopšte svetske književnosti druge polovine XX veka. Zbog kompleksne strukture, narativne virtuoznosti i nemerljivog uticaja koji je imao na generacije pisaca širom sveta roman je često poređen sa Džojsovim Uliksom.

Duga gravitacije je jedinstvena priča enciklopedijskih razmera o besmislenosti rata i uticaju tehnologije na društvo: za vreme Drugog svetskog rata, glavni junaci Pinčonove pripovesti kreću u potragu ne bi li otkrili tajnu misteriozne naprave pod imenom Crna raketa sa serijskim brojem 00000 – smrtonosnog oružja za koje su nacisti verovali da će preokrenuti tok rata. Sam naslov Duga gravitacije odnosi se kako na cirkularnu i kompleksnu strukturu fabule tako i na putanju „u obliku duge” V-2 rakete, koja, pošto se motor isključi, pod uticajem gravitacije nečujno i sablasno kreće u svoj smrtonosni pohod.

Mada nije u pitanju tipično žanrovsko delo, Duga gravitacije u studijama naučnofantastične književnosti po pravilu zauzima mesto na listi najznačajnijih naučnofantastičnih ostvarenja zahvaljujući nemerljivom uticaju koji je ovaj roman imao na naučnu fantastiku, a posebno na kiberpank. U delima Vilijama Gibsona, jednog od rodonačelnika kiberpanka, naročito se ističe uticaj Pinčonove sofisticirane mešavine nauke, istorije, popularne kulture i crnog humora, dok Brus Sterling među književnim uticajima prethodnih generacija pisaca na kiberpank, uz Dilejnija, Dika, Elisona i Hajnlajna, naročito ističe Tomasa Pinčona, čiju je integraciju tehnologije u književnost smatrao neprevaziđenom.

Po rečima prof. dr Mladena Jakovljevića, Pinčon u Dugi gravitacije relativizuje prostor i vreme kretanjem koje ne donosi stvarne rezultate, nego predstavlja lutanje po ontološkoj petlji, u kojoj kraj vraća na početak, čime stvara iluziju gigantskih proporcija, prostorno i vremenski toliko razuđenu da prožima celokupnu stvarnost, koju opet paradoksalno svodi na još jednu iluziju, kinematografsku projekciju ili fantaziju. U brojnim prostorima „između“ imaginarna mesta i stvarne geografske lokacije spajaju se u fantastični prostor u kojem nestaju sve ontološke i geografske barijere i u kojima se poništavaju sve razlike između ličnog i javnog, doživljenog i umišljenog, istinitog i neistinitog, fantazije i stvarnosti, ljudskog tela i uma s jedne strane i tehnologije s druge strane, čime se relativizuje autentičnost i istinitost informacija, a samim tim i stvarnosti.

Tomas Ragls Pinčon Mlađi (1937) stekao je ugled i svetsku slavu pre svega svojim romanima V, Objava broja 49, Duga gravitacije i Skrivena mana. Diplomirao je engleski jezik na Kornelu, a jedan od predavača mu je bio i Vladimir Nabokov. Sredinom šezdesetih godina prošlog veka iznenada se povukao iz javnosti. Poznat je pre svega po svom književnom postupku detaljnog i analitičkog inkorporiranja nauke (posebno matematike i fizike), muzike, istorije itd. u svoja dela. Uz Kurta Vonegata, smatra se najznačajnijim postmodernistom američke književnosti. Dobitnik je Mekarturove stipendije, kao i Nacionalne književne nagrade, a smatra se i ozbiljnim kandidatom za Nobelovu nagradu za književnost.

Izvor: Art Anima

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Jovan Krušić: Pjesnik studentske sobe
Next Article Falus – simbol oko koga se vrti svet

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Marinko M. Vučinić: Nemojte nas izdati

Stranke okupljene oko Liste Srbija protiv nasilja predstavljaju sada ozbiljnu političku snagu što je rezultat…

By Žurnal

Srebrni turski strelac iz meča sa Arunović i Mikecom: Kako je Jusuf Dikeč postao internet senzacija

Jusuf Dikeč, turski reprezentativac u streljaštvu na Olimpijskim igrama u Parizu, postao je preko noći…

By Žurnal

Banke ove godine otpustile 62.000 radnika

Dvadeset najvećih svjetskih banaka je 2023. godine otpustilo najmanje 61.905 radnika. To se poredi sa…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaik

Šta sve može da bude čovjek – strip Danijela Meučija o Tesli

By Žurnal
Mozaik

Izbori i velike kosovske laži?

By Žurnal
Mozaik

Crafting Daily Habits for Long-term Health and Happiness

By Žurnal
Mozaik

Prota Dušan Radović – svet, a nesvet

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?