Četvrtak, 12 feb 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Više genetski modifikovanih biljaka na poljima EU?

Žurnal
Published: 12. jul, 2023.
Share
picture-alliance/dpa/P. Pleul
SHARE

Evropska komisija namerava da pojednostavi proceduru odobravanja genetski modifikovanog semena. Šta to znači za poljoprivredu?

picture-alliance/dpa/P. Pleul

Poljoprivrednik Gerhard Rost iz Gajzelvinda stoji pored stabljike kukuruza, visoka je kao on. U ovo vreme bi inače trebalo da bude visoka 2,5 do tri metra.

To je bilo u avgustu prošle godine. Kukuruz nije dovoljno porastao, jer nije padalo dovoljno kiše.

I ove godine je tamo ponovo izuzetno sušno. A naučni modeli predviđaju da postaju sve verovatniji ekstremni uslovi kao što je suša.

Genetske makaze – poznata metoda u zelenom ruhu

Robert Hofi istražuje moguća rešenja tog problema na Lajbnicovom institutu za biljnu genetiku. On koristi zeleni genetski inženjering, odnosno novi proces kojim se genetski materijal biljaka ciljano modifikuje. Veliki potencijal vidi u promeni svojstava biljaka kako bi se bolje nosile sa sušom.

Između ostalog, radi s takozvanim novim metodama genetskog inženjeringa. To uključuje metodu CRISPR/Cas9, poznatu i kao genske makaze: lanac DNK se na određenoj tački preseče, pa se pojedinačni delovi DNK uklanjaju, modifikuju ili ubacuju.

Hofi polaže velike nade u tu tehnologiju. Konkretan cilj mnogih istraživača je brže i preciznije oplemenjivanje biljaka, razvoj sorti koje zahtevaju manje đubriva i pesticida.

GMO-kukuruz bez kontrole

Loša reputacija genetskog inženjeringa

Međutim, genetski inženjering ima lošu reputaciju kod mnogih potrošača. Organska i ekološka udruženja upozoravaju na potencijalne opasnosti i odbacuju planove Evropske unije koja hoće da ublaži zakone u toj oblasti. Često upozoravaju na neželjene uticaje na životnu sredinu kada se koriste genske makaze.

Prema Hofijevom mišljenju, ta zabrinutost je neosnovana: decenije istraživanja biološke bezbednosti pokazale su da genetski inženjering sam po sebi ne predstavlja nikakve druge rizike od onih koji postoje kod tradicionalnog oplemenjivanja biljaka, na primer ukrštanjem ili selekcijom.

EU bi da pojednostavi odobravanje genetski modifikovanog semena

Evropska unija menja svoj stav kada se radi o proceni rizika od zelenog genetskog inženjeringa i želi da pojednostavi odobravanje semena koje je na taj način modifikovano. Preduslov je da seme na kraju ne sme da se razlikuje od onog iz konvencionalnog uzgoja.

Sve ostale sorte semena spadaju u kategoriju 2 i za njih i dalje važe aktuelni postupci odobrenja. Ali, procena rizika trebalo bi da se prilagodi, odnosno olakša.

Zavisnost poljoprivrednika?

Lars Nojmajster, stručnjak za pesticide i portparol organizacije Fudvoč, kritikuje planove Unije i upozorava na moguće stvaranje zavisnosti od velikih međunarodnih kompanija koje proizvode i prodaju seme.

Naime, te kompanije bi mogle da patentiraju genetski modifikovano seme i poljoprivrednici bi zbog toga mogli da postanu zavisni. Veliki broj ekoloških i organskih udruženja takođe sumnja u priču da biljke proizvedene novim genetskim inženjeringom postižu veće prinose i dovode do manje upotrebe pesticida, odnosno da su održivije.

Poljoprivrednici su takođe podeljeni po tom pitanju. Gerhard Rost to vidi ovako: „Oplemenjivanje biljaka je zapravo i promena genetike, samo što je to ide mnogo sporije.“ Genetski inženjering koji njegov kukuruz čini otpornijim na sušu – to bi mogao da toleriše. Međutim, Rost kritikuje činjenicu da se genetski inženjering koristi za poboljšanje kompatibilnosti pesticida.

Ukoliko se zaista sprovedu u delo predlozi koje Evropske komisije, to bi moglo da promeni i svakodnevni rad Grharda Rosta. Jer, to znači da bi u Evropskoj uniji ubuduće moglo da bude odobreno znatno više genetski modifikovanog semena.

jt/dr (br)

Izvor: dw

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Sinan Gudžević: Kolakovićeva ispovijest pijanca
Next Article Josif Brodski – Pjesnik i proza

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Srbi na istorijskoj raskrsnici – jesmo li Istok ili Zapad?

Ukrajinska kriza, kao retko koji momenat u istoriji, pre ili kasnije će nametnuti Srbiji pitanje…

By Žurnal

Savet Evrope o „Napetostima između Beograda i Prištine“.

Kao inicijator rasprave, britanski konzervativac Hauel je istakao da se nada da će Kosovo biti…

By Žurnal

Milojević: Tviter fajlovi

Društvene mreže postale su posebno polje političke borbe i izvorište sve veće političke moći. Mogućnosti…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikNaslovna 4Politika

Problem Amerike je jaz odlučnosti

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 5

Kočićevo tijelo na vječni počinak prevezeno krišom

By Žurnal
DruštvoMozaik

Prva godišnjica od ustoličenja Mitropolita Joanikija: Na mnogaja i blagaja ljeta!

By Žurnal
Mozaik

Unveiling 2024 Travel Trends, the Ultimate Wanderlust Guide

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?