I dok Đukanović odbija da da mandat Lekiću, DPS odbija da učestvuje u izboru sudija Ustavnog suda, a paralelno sa tim traži vanredne parlamentarne izbore. Stranke izborne većine podsjećaju DPS, da većina za sastav nove vlade postoji a da su rezultati lokalnih izbora na kojima je blok stranaka okupljen oko Mila Đukanovića doživio niz teških poraza, jasan pokazatelj većinske volje naroda.
U Crnoj Gori je trenutno na snazi velika politička kriza. I čini se da je to, kako je zapazila poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić, “jedina konstatacija oko koje su svi saglasni”. Ipak, kada je u pitanju rešavanje krize, konsenzus još uvijek nije na vidiku. Lider Demosa i mandatar izborne većine od 30. avgusta , Miodrag Lekić, kazao je ovih dana da je na djelu “politička strategija – što gore, to bolje. Što manje institucija, to veća proizvodnja haosa”. Lekić problem adresira na predsjednika države i DPS. “Ovdje je blokada da se ne izabere Ustavni sud. To je intonirao predsjednik DPS-a, a slijedili su ga ostali predstavnici opozicije i za to treba da se preuzme odgovornost”, kazao je on.
I dok Đukanović odbija da da mandat Lekiću, DPS odbija da učestvuje u izboru sudija Ustavnog suda, a paralelno sa tim traži vanredne parlamentarne izbore. Stranke izborne većine podsjećaju DPS, da većina za sastav nove vlade postoji a da su rezultati lokalnih izbora na kojima je blok stranaka okupljen oko Mila Đukanovića doživio niz teških poraza, jasan pokazatelj većinske volje naroda.
Politički analitičar Luka Radonjić kaže da jesu svi saglasni u vezi postojanja krize ali da je opšti utisak da na takvim konstatacijama najviše insistiraju opozicione stranke predvođene DPS-om. “Svakodnevnim potenciranjem da je u Crnoj Gori prisutna duboka politička kriza, kao i djelovanjem koje takvu kriza ima namjeru da produbi, DPS želi da ostavi utisak opšteg haosa. Sa jedne strane, i oni konstatuju institucionalni zastoj, a sa druge strane otvoreno promovišu vaninstitucionalno djelovanje, uz obilatu podršku medija koji su pod njihovom kontrolom, što je jasna potvrda da je pomenuti zastoj jedino što njima odgovara”, kaže Radonjić. On smatra da su u pravu svi oni koji rješenje vide u deblokadi Ustavnog suda. “To je, ne samo stav aktuelne parlamentarne većine, već i sugestija međunarodnih subjekata, čije mišljenje sve strane navodno smatraju relevantnim. I to jeste logičan slijed postupaka, jer kompletiranjem Ustavnog suda, moći će da se dobije mišljenje o svim važnim pitanjima. Prije svega, proglašenje konačnih rezultata lokalnih izbora, a zatim i mišljenje Ustavnog suda o izmjenama zakona o predsjedniku, koji DPS problematizuje”, smatra Radonjić.
On proteste u organizaciji DPS-a i njihovih partnera, kao i zahtjev za održavanje vanrednih izbora, vidi kao “refleks poraza na lokalnih izborima”. “Blok okupljen oko Đukanovićeve partije na izborima je pretrpio težak poraz a nakon izbora suočili su se sa tendencijom velikom rasipanja članstva. Pokret Evropa sad im je direktno ušao i biračko tijelo, DF je ostvario dobre rezultate u nekoliko opština, URA je uspjela da opstane, i zato je DPS posegnuo za inicijativom, istina destruktivnom, u namjeri da ublaži rasipanje članstva. Otuda protesti kao pokušaj da se mobiliše najaktivnije biračko tijelo, kako isto ne bi bilo prepušteno efektima demokratskih procesa i tendencija koje su svima jasne a one ne idu na ruku Đukanoviću i njegovom bloku”, kaže Radonjić. “Bez kompletiranja Ustavnog suda, čak bi i proglašenje rezultata eventualnih vanrednih izbora za Skupštinu, mogli da budu problematizovani u slučaju žalbi, kao što je sada slučaj sa lokalnim. U DPS-u su toga svjesni, a ono što je negdje krajnji domet u namjeri ove stranke, jeste pokušaj da novom izbornom mobilizacijom i ulaganjem velikih finansijskih sredstava, zaustave rasipanje i izbore procenat, daleko od potrebnog za formiranje vlasti ali dovoljnog da ponovo budu kočničari onih procesa za koje su potrebne većine – veće od proste”, objašnjava Radonjić.
“Prosto, u pitanju je opiranje jedne stranke koja je vladala tri decenije, da se suoče sa političkom realnošću. A političku realnost uvjerljivo su oslikali i rezultati nedavno održanih lokalnih izbora, prema kojima se nastavlja razvlašćivanje DPS-a započeto 30. Avgusta 2020. godine”, zaključuje Radonjić.
Izbor sudija Ustavnog suda planiran je za 28. novembar ove godine, a u međuvremenu su u toku razgovori izborne većine za formiranje nove vlasti u Podgorici i drugim gradovima.
Redakcija
