Paštroviću su najjužniji dio čarobne Boke Kotorske, u kojoj nasatvaju Srbi.

Pišu otac Dionisije Miković i Antonije Vučetić
Paštroviću su prošlijeh vjekova imali pomorsko-trgovačkijeh veza s Dubrovnikom, jer su češće njihove lađe dolazile u dubrovačku luku trgovačkom namjerom, a u Paštrovićima je naš slavni Ruđo Bošković za neko doba proučavao astronomska pitanja, te stoga i sa svoje slavne prošlosti zaslužuju da nam budu pobliže poznati.
Paštrovići su pitomi i ubavi kraj, koji su uz morsku obalu proteže do rta Zavale po sahata istočno od Budve do Cmilove ulice i do dubrave Dubovice sjeveroistočno od spiča. Obala paštrovska proteže se se najprije od Zavale do ispod Bečića istočnijem pravcem. Od Zavale može se za pola sahata stići u poluostrvni mali, ali sa svoje krasne oklice simpatični i vrlo starinski grad Budvu, koji se drži da je negda bio naselje prastarijeh Feničana. (…)

Paštrovići su općina pod sudbenijem kotarom budvanskijem, imaju ukupno 742 doma i 3723 stanovnika, sve čiste blagorodne srpske krvi i pravoslavne vjere, dio su protpprezviteri budvanskoga u eparhiji boko-kotorskoj, a razdijeljeni su u osam parohija i jednu kapelaniju.
Samo u Lastvi ima 34 katolika, malo na sve ljudi u državnoj službi i vojsci i njihove obitelji. Imaju crkvu i župnika. (…)
Kod ovijeh sela i selaca, a na najljepšijem osamljenijem položajima ističu se kao pet zlatnijeh kruna, pet manastira: Duljevo, Praskvica, Reževići, Gradište i Podlastva, pet zadužbina Nemanjića, Balšića i starijeh Paštrovića.
Manastir Duljevo sa hramom Prvomučenika Stefana, zadužbina Cara Dušana, bješe do pri koncu osamnaestog vijeka najglasovitiji manastir u Boki. U njemu je Arsenije III, srpski patrijarh, rodom Paštrović, đakovao, iskušavao se i zamonašio. Ovaj je manastir Mahmut-paša Bušatlija godine 1785. na Vidovdan izgorio. Manastir leži kao u jednom jazu pod brdom.

Praskvica sa Sv. Čudotvorca Nikole zadužbina je Balše III i Paštrovićana. Njega Francuzi poharaju 1812. godine a kaluđere mu Dimitriju Ljubišu i Petronija Mikovića mušketaju pred Budvom. U njemu je živila pri svršetku prošlog vijeka[misli se na 19. vijek, prim. prir. M. D.] i učena žena kaluđer, kako pripovijeda pok. Vrčević u svojim pripovijestima i presudama. Tu je izvor Praskvica i more.

Oba ova manastira bila su prosvjetna ognjišta, književne riznice i zborna mjesta, književne riznice i zborna mjesta paštrovske bankade. Spomenuta dva zuluma nanijela su neocjenjivu štetu ne samo za paštrovsku, nego i za opću srpsku historiju, jer su se najdragocjeniji spisi čuvali u njima, a bilo ih je ne samo od srpskijeh, nego i od drugijeh evropskijeh država, s kojim je mala paštrovska bankada za više vjekova svoje zavidne široke avtnomije mnogo puta u doticaj dolazila. To je uzrok, što mi danas moramo tragati za podacima o paštrovskoj historiji.
U manastiru Reževiću je hram Uspenija Bogorodice a u manastiru Gradištu je hram Čudotvorca Nikole. Manastir Podlastva ima hram Bogorodice Roždestva.

Režević je bio za carstva srpskoga ugodna gostionica; kad nestane putnika, stanovnici načine od nje crkvicu i manastir. Tu je istoimena rijeka i mlini.
Duljevo i Gradišta bili su od starina filijale velike lavre Dečana.
