Četvrtak, 24 sep 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Kako srpska književnost „postaje“ svjetska i koji su naši autori najprevođeniji

Žurnal
Published: 2. avgust, 2022.
Share
SHARE
Put naše književnosti u svet već 15 godina podržava Ministarstvo kulture konkursom za sufinansiranje prevoda. Objavljeno je oko 900 naslova, Andrić je i dalje najprevođeniji, a beleži se i pravi bum prevoda na italijanski jezik. S više od 130 dela naših autora objavljenih na italijanskom uz podršku konkursa taj jezik, ušao je među četiri na koje se najviše prevodi srpska književnost. U vrhu su tradicionalno makedonski, engleski i ruski.
https://zurnal.me/wp-content/uploads/2022/08/prevodi.mp4

Broj prevedenih dela je i veći kada se ima na umu činjenica da mnogi strani izdavači samostalno objavljuju knjige naših pisaca.

„Postoji u Italiji, što nekako promiče našoj pažnji, veliki broj istraživačko naučnih centara u kojima se srpski jezik i književnost izučavaju. Mislim da ih ima od 13 do 15 od severa do juga Italije. Svi su u velikoj meri aktivni i da je to zapravo razlog zbog kojeg postoji veliki broj prevodilaca koji su stovremeno u najvećem broju slučajeva i promoteri naše književnosti“, kaže viši savetnik u Ministarstvu kulture Mladen Vesković.

Većina njih ima akademski angažman, što garantuje dobro poznavanje i predstavljanje pravih književnih vrednosti.

„Mnoga dela naše književnosti zaslužuju da prekorače okvire svog izvornog jezika i da na taj način postanu i formalno deo jedne šire evropske kulture kojoj suštinski već i pripadaju“, navodi istraživač srpske književnosti prof. Marija Baraš iz Venecije.

Najprevođniji i dalje je Andrić. Slede Crnjanski, Selimović, Kiš, moderni klasici Basara. Velikić. Albahari, ali i nova generacija poput Lane Bastašić i Darka Tuševljakovića. U italijanskom prevodilačkom nizu uočljiv je i niz jednog od naših najboljih pisaca današnjice, Enesa Halilovića.

„Neke od najvažnijih knjiga ovog sveta napisane su na Apeninskom poluostrvu. Sada kada i moje knjige idu tamo, nadam se da će čitaocima biti zanimljivi likovi i da će biti zanimljiva priča, kao što je meni zanilmjiva priča Đovanija Verge. Svi mi zapravo tražimo sreću. Literatura je jedno od tumačenja čoveka“, ističe Halilović.

Dela naših knjizevnika objavljena su na 36 jezika tokom 15 godina trajanja konkursa. Ali u književnosti uvek ima i nešto važnije od brojeva. A to je u ovom slučaju činjenica da imamo nove generacije pisaca koje zaslužuju pažnju stranih izdavača, prevodilaca i čitalaca.

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Rusija i sankcije, polugodišnji bilans: Granice ekonomske moći
Next Article Ministrovanje & The Black Diamond

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Bes, tuga i „ja pa ja“ – tekstovi pesama sve jednostavniji i sa više egocentrizma i ponavljanja

Tekstovi pesama, tokom poslednje četiri decenije, postajali su sve jednostavniji, iste reči se više ponavljaju,…

By Žurnal

Poruke mudrog duhovnika: Knjiga “Plamen božestveni u ništavom hramu” mitropolita Amfilohija predstavljena u SKZ

Pokajanje nije samo lični podvig. Ono jeste priziv na promenu i preobražaj svakog pojedinca, ali…

By Žurnal

Spomenici se dižu non-stop: Prilog za razumijevanja nedovršenog društva

Piše: Milorad Durutović Fridrih Niče je proglasio smrt Boga. Rolan Bart je proglasio smrt autora.…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaPolitikaSTAV

Ekstremistickim grupacija sa Ct konačno stati na kraj!

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 2

Pobedilac smrti – film o Strasnoj sedmici i Vaskrsu u manastiru Visoki Dečani (video)

By Žurnal
DruštvoKultura

Desetine hiljada na Nacionalnom okupljanju za KiM

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 6

Zašto su pravoslavni hrišćani dobro obaviješteni?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?