Četvrtak, 19 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Sećanje zahvalnog čitaoca: Biblioteka kao apoteka

Žurnal
Published: 3. oktobar, 2026.
Share
Foto: Vikipedija/ Wikimmedia Commons
SHARE

Piše: Aleksa Đilas

Kada se vratim u prošlost, misli mi ne beže samo ka ljudima i događajima, već i ka knjigama koje su mi mnogo značile. Dobar deo njih bavio se politikom. Dve knjige koje sam pročitao u mladosti, na samom početku fakulteta, snažno su oblikovale moj pogled na svet i bile, slobodno mogu reći, prava mala otkrovenja. O njima sam strastveno raspravljao sa kolegama i prijateljima. Kroz te razgovore naučili smo mnogo – kako o onome što piše u tim knjigama, tako i o nama samima, otkrivajući kakve nas to ideje i vrednosti vode, a koje bi tek trebalo da nas usmeravaju kao homines politici.

Monumentalno delo Hane Arent „Izvori totalitarizma“ pročitao sam sa dvadeset godina i kao u nekom zanosu. Moj engleski jedva da je bio dovoljan za čitanje ovako složene i teške knjige, a moje znanje filozofije i istorije suviše malo da bih mogao da je kritički analiziram. Ali opčinilo me osećanje tragičnog kojim je prožeta – doista daje potresnu sliku sunovrata evropske civilizacije u ratove i tiranije dvadesetog veka.

Knjiga je unosila i nemir u mene, ali mi se on činio dragocenim – osnaživao je moje opredeljenje za demokratiju i lične slobode. Divio sam se ogromnoj erudiciji Arentove i lakoći kojom povezuje na prvi pogled veoma različite pojave. Na primer, evropski antisemitizam sa južnoafričkim rasizmom, a oba sa zapadnim imperijalizmom. Ili, rast birokratije sa nastankom totalitarne države i Staljinovom tiranijom. Posebno je snažno njeno tumačenje nemačkog nacizma, čija je nedela upoznala iz prve ruke. Ubedljivo je dokazala da je bio vrhunac neograničene vlasti i neograničenog nasilja.

Aleksa Đilas: Socijalističko obrazovanje – Moja škola u onom vremenu

Izvore totalitarizma sam ponovo čitao kasnije, sa više znanja i iskustva. Uočavao sam nepotrebnu dramatičnost, nedovoljno strogu logičnost i olaka uopštavanja, neretko nesolidnu istoriografiju. Najviše mi je smetao potpuni pesimizam Arentove u vezi sa komunističkim društvima, koji već u njeno vreme nije bio opravdan, a kao proročanstvo se pokazao sasvim netačan.

Ipak, i dalje smatram da je ovo delo tour de force i kao politička filozofija, a i ka literatura. Za savremeni svet, posebno je važna analiza koja otkriva korene nacizma u evropskom imperijalizmu. Jer zapadni imperijalizam se obnovio posle Hladnog rata i nikako da se zaustavi. A kao normalan način vladanja prihvata se da spoljna sila pomoću birokratije, vojske i policije godinama upravlja zemljom koju je okupirala.

Dok me grandiozno delo Hane Arent daleko odvelo putem kojim sam već sâm bio krenuo, kratka knjiga Fridriha Hajeka „Put u ropstvo“, koju sam pročitao ubrzo posle „Izvora totalitarizma“, pokazala mi je put za koji nisam ni znao da postoji.

Kao mlad, nikada nisam sreo nekoga ko bi u privatnom razgovoru (a javno ne bi ni bilo moguće) dovodio u pitanje socijalizam kao društveno-ekonomski sistem. Nisu to činili ni najuporniji protivnici komunističkog režima, ni najsmeliji kritičari lenjinističkih dogmi i marksizma, ni najtvrđi nacionalisti i monarhisti. Mada ne bez mana, socijalizam je ipak bio najbolji, nezamenljiv i neizmenjiv, i pripadala mu je budućnost kako u Jugoslaviji tako i u čitavom svetu.
I onda odjednom imam u rukama Hajekov „Put u ropstvo“, koji sasvim odbacuje socijalizam!

Hajek smatra da svaka državna kontrola privrede i svako njeno planiranje neizbežno vode ka gubitku slobode. Nema razlike da li su oni koji kontrolišu i planiraju fašisti ili komunisti ili socijaldemokrate.

Takvi rušitelji slobode su – doduše nesvesni i sa dobrim namerama – i članovi administracije predsednika Frenklina Ruzvelta, kako zbog Nju dila tako i zbog strogog nadzora nad američkom privredom u toku Drugog svetskog rata (kada je Hajek i pisao svoju knjigu).

Većina intelektualaca smatrala je da se fašizam rodio iz krize kapitalizma, a da su socijalisti bili njegovi plemeniti mada neuspešni protivnici. Sâm Hajek je bio beskompromisni antifašista i nije sporio socijalistima da to isto važi i za njih. Međutim, socijalističke mere u nemačkoj privredi okrivljuje za to što su ojačale moć države i centralno planiranje, čime su utrle put Hitleru.

Aleksa Đilas: Uglavnom dobronamerni vozovi

Ekonomsko znanje je neophodno, ali i nedovoljno da bi se izgradila uspešna privreda. Zato ne samo što je manje-više svako uplitanje države korak ka ropstvu, već čini i privredu neefikasnom. Male grupe planera ne mogu da donose odluke koje odgovaraju milionima različitih ljudi.

Uz to, u društvu sa planskom privredom, traže se politička podobnost i poslušnost, pa manje inteligentni i obrazovani, a i surovi i nemoralni, najbrže napreduju.
Hajekova knjiga je radikalna. I svađalačka, optužujuća, pamfletska. Ne bez razloga je nazivana kapitalističkim manifestom. Ali vidi se da je zasnovana na ogromnom znanju i ličnom iskustvu. Njeni argumenti često su neodoljivo čvrsti. A Hajek je doista duboko opredeljen za zaštitu ličnih sloboda. U stvari, Hajek nije toliko veliki ekonomista koliko je značajan mislilac i neustrašiv borac.

Prošlo je više od pola veka od mojih prvih čitanja Hane Arent i Fridriha Hajeka. Od tada su njihove ideje i njihove strasti često bile sa mnom. Nadahnjivale su me i rastuživale, želeo sam da produžim gde su oni stali, tražio od njih savet, ali se i ljutio na njih i polemisao sa njima. Da, i zavideo sam im, ali sam im, iznad svega, bio na svemu zahvalan. I na kraju: Čitaću ih ponovo!

Izvor: NIN, br. 3952, 24.9.2026., str. 42-43.

TAGGED:Aleksa ĐilasdruštvopolitikaFridrih HajekHana Arent
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article O očevom odlasku i ljubavi koja ga vraća – „Baštovan i smrt“ Georgija Gospodinova
Next Article Mitropolit Grigorije: Rat pravoslavnih hrišćana je sramota

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Zaboravljene vrline

Ibrahimović kao novi premijer (!?), varijanta koja se ne može isključiti ko je pratio ponašanje…

By Žurnal

To narodna imperija uzvraća udarac… Ne bio pljuvati i prezirati…

Bijah pisac, režimska paljevina, vjerujući da sam broj Uno, pa sad utripovah puno da sam…

By Žurnal

Ubjedljiv, ali pirov trijumf Zvezde nad Partizanom

Košarkaši Crvene zvezde savladali su Partizan rezultatom 88:72 u meču 19. kola Evrolige. U meču…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Volstrit džurnal: Dronovi Hezbolaha postali su velika pretnja po Izrael

By Žurnal
Gledišta

A zar je do sada tamo bilo sveštenstva!?

By Žurnal
Drugi pišu

Marko Lakić: Jedino Švajcarska ima dovoljno bunkera

By Žurnal
Gledišta

Volstrit džurnal: Zašto su SAD i Izrael sada napali Iran

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?