Piše: Jovan Džodžo
Povodom 15. decembra – Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, u prostorijama Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori u Nikšiću je otvorena dokumentarna izložba „Od Nevesinjske puške do Solunskog fronta“, posvećena hercegovačkom junaku Peru Tunguzu. Autorka postavke je Nataša Gligorić, praunuka poznatog harambaše.
Dokumentarna postavka, nastala prošle godine, na 27 panoa, prati životni put hercegovačkog junaka Pera Tunguza, od prvih ustaničkih dana 1875. godine do proboja Solunskog fronta 1918.
Nataša Gligorić postavku je podijelila u tematske cjeline: od porijekla porodice Tunguz, biografija ustanika i junaka, njegovo učešća u Nevesinjskoj pušci, Uloškom ustanku i Velikom ratu, do života u Crnoj Gori i sjećanja potomaka.
„Pero je imao milost Božju da traje, da se kroz njegovu biografiju prelamaju i prepliću najvažniji događaji srpske istorije s kraja XIX i početka XX vijeka, u kojima je bio aktivan učesnik i svjedok kontinuirane borbe za slobodu, jedinstvo i nacionalno dostojanstvo. Ovo nije izložba samo o jednom junaku, rodoljubu i gorštaku, već je to priča o jednom vremenu, pomalo zaboravljenom, u kojem su sloboda, čast i dostojanstvo bile najviše vrijednosti. A svakako je priča o narodu koji ne pristaje na robske lance. Svi djelovi izložbe saglasni su vremenu i okolnostima u kojima je Pero Tunguz živio i djelovao“, istakla je Gligorić.
O životu i djelu Pera Tunguza, kao i o manje poznatim detaljima njegove biografije, govorio je istoričar Nenad Urić, koji ga je smjestio u red najznačajnijih hercegovačkih hajduka, koji je uživao i povjerenje knjaza, kasnije kralja Nikole Petrovića.
„Tunguz je bio hajduk starog kova, kao što su bili Bajo Pivljanin, Šćepan Radojević i vođa ustanka Peko Pavlović. Najkraće bi ga opisao kao dušu tog ustanka, jer on je prije pripreme i organizovanja ustanka, već bio na bojnom polju i borio se protiv Turske vlasti. On povezuje starije generacije hajdučije na prostoru Hercegovine, sa poslednjom generacijom, koja je doživjela slobodu, koju je dočekao 1918. godine. Izložba „Od nevesinjske puške do Solunskog fronta“ rađena je na osnovu raznovrsne dokumentacije, predanja i iskaza Pera Tunguza, prenijetog sinovima Radovanu i Danilu, obrazovanim ljudima, koji su znali da prenesu suštinu onoga što je htio da kaže. Ima veoma lijepih stranica napisanih o njemu koje su i drugi prenijeli. Pero Tunguz je posedovao duboki poriv za borbu za slobodu u Hercegovini a istovremeno imao i dobre odnose sa knjazom i kraljem Nikolom Petrovićem, koji na njega računao kada se steknu okolnosti da se povede ustanak“, istakao Urić.
Profesor Dušan Krcunović, predsjednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, podsjetio da lik Pera Tunguza, ustanika i junaka Nevesinjske puške, Albanske golgote i proboja Solunskog fronta, nadilazi pojedinačnu biografiju i predstavlja dio šireg kontinuiteta srpske oslobodilačke tradicije.
“Ako je istorija “učiteljica života”, kako glasi čuvena Ciceronova izreka, onda je najvažnija pouka koju od nje dobijamo, da bez jedinstva nema slobode, i da je lična žrtva preduslov jedinstva i slobode. Ova godina je počela božićnim obilježavanjem 110. godišnjice Mojkovačke bitke, potom smo krajem jula proslavili i obilježili 150, godina bitke na Vučjem dolu, koliko je i proteklo od bitke na Fundini. Sva ta slavna vojevanja urezana su u naše kolektivno, crkveno-narodno pamćenje, kao produžetak Kosovskog boja, kao što su i sve bojne poljane o kojima je Njegoš pjevao, na kojima su se te bitke odigrale, bile svojevrsni produžetak Kosovog polja. Sve žrtve blagorodne, o kojima Njegoš pjeva, na tim bojevima i tim poljanama, bile su otjelovljenje kosovskih junaka. Jedan od njih bio je i harambaša Pero Tunguz, koji je za svog života, u dva vijeka, vojevao za ideale jedinstva i slobode srpskog naroda”, istakao je Krcunović.
Moderirao je Luka Spasojević, a nastupila je i solistkinja Tijana Vučetić.
Dokumentarna Izložba „Od Nevesinjske puške do Solunskog fronta“ u prostorijama Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, biće otvorena sedam dana.
Izvor: RTNK
