Piše: Mitropolit singapurski i južnoazijski Konstantin
Preveo sa grčkog: Nikola Gačević
Kada se proizvodnja smanjuje, cijene rastu. Kada poskupe osnovne životne namirnice, siromašnije porodice najprije smanjuju kvalitet ishrane, a zatim i količinu hrane.
Glad ne počinje onda kada se tanjir isprazni. On počinje mjesecima ranije: kada kiša izostane, kada poljoprivrednik ne može da zasije, kada poskupi đubrivo i kada jedna porodica shvati da ista vreća pirinča košta više nego što joj prihodi dopuštaju. To je stvarna opasnost snažnog El Ninja (El Niño)*, koji se razvija tokom 2026. godine.
Prema analizi koju je objavio Svjetski ekonomski forum, zasnovanoj na procjenama Svjetskog programa za hranu, snažan El Ninjo mogao bi do kraja 2027. godine gurnuti dodatnih 49 miliona ljudi u stanje akutne nesigurnosti u snabdijevanju hranom.Ukupno bi se čak 274 miliona ljudi u 45 ranjivih zemalja moglo suočiti sa glađu kriznih razmjera ili još težim stanjem. Brojke su zastrašujuće. Ipak, još više bi trebalo da nas zabrine splet uzroka koji do toga dovode.
El Ninjo ne dolazi u ekonomski stabilan svijet. On zatiče ratove, skupu energiju, poteškoće u snabdijevanju đubrivom, opterećene javne finansije i krhke lance snabdijevanja. U Aziji je čak i pirinač — svakodnevna hrana milijardi ljudi — pod pritiskom, jer se rast troškova proizvodnje poklapa sa opasnošću od smanjenih prinosa. Srednja Amerika i južna Afrika ubrajaju se među najugroženija područja. Ponegdje će kiše izostati, ponegdje će zakasniti, dok bi u drugim oblastima poplave mogle uništiti i ono što je uspjelo da preživi sušu.
Hristijanizacija bez prihvatanja Hrista — zašto je Zapadu potrebno novo čitanje istorije
I tada problem prestaje da bude meteorološki. Kada se proizvodnja smanjuje, cijene rastu. Kada poskupe osnovne životne namirnice, siromašnije porodice najprije smanjuju kvalitet ishrane, a zatim i količinu hrane. Siromaštvo se produbljuje, društvene napetosti rastu, a kretanje stanovništva se pojačava. Vlade uvode ograničenja izvoza kako bi zaštitile sopstvena tržišta i, pokušavajući da riješe nacionalni problem, nestašicu prenose na susjedne zemlje. U tome se krije i ključna politička pouka. Humanitarna pomoć, kada ljudi već gladuju, neophodna je, ali predstavlja najskuplji i najbolniji oblik reagovanja. Kada je porodica već izgubila ljetinu, prihode i mogućnost da kupi hranu, kriza je već daleko odmakla. Stoga se istinska politika ne sastoji u upravljanju posljedicama katastrofe, već u njenom sprečavanju.
El Ninjo ne možemo zaustaviti. Ali možemo odlučiti hoćemo li ga dočekati sa punim skladištima, organizovanom poljoprivrednom proizvodnjom i jasnim planom ili ćemo, još jednom, postati svjesni krize tek kada se tanjiri već isprazne. I možda se upravo u tome krije najneugodnija istina. Čovječanstvo danas raspolaže satelitima, meteorološkim modelima i naučnim sredstvima koja mogu mjesecima unaprijed upozoriti na ono što dolazi. Zato ne može svaki put tvrditi da je bilo zatečeno. Hrana se ne smije posmatrati kao još jedno oružje ekonomske moći. Jer u 21. vijeku glad nije samo prirodna katastrofa. Ona je neuspjeh planiranja, međunarodne solidarnosti i, na kraju, političke odgovornosti.
*El Ninjo znači snažnu klimatsku pojavu izazvanu neobičnim zagrijavanjem površinskih voda tropskog dijela Tihog okeana, koja remeti vremenske prilike širom svijeta.
Izvor: Dnevna novina Apogevmatini
