Petak, 13 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
MozaikNaslovna 4Politika

Zašto su Kurdi na udaru susjednih zemalja?

Žurnal
Published: 30. novembar, 2022.
Share
Foto: Shutterstock/Felix Friebe
SHARE

Najnovija eskalacija nasilja od strane Turske i Irana usmjerena je protiv Kurda u Siriji i Iraku. Kao što je i ranije često bio slučaj, razlozi za to što se događa na Bliskom istoku su strateške prirode.

Foto: Shutterstock/Felix Friebe

Kurda ima oko 35 miliona i oni su najveća etnička grupa na svetu bez sopstvene države. Većina živi na ogromnom području podeljenom na Tursku, Siriju, Irak, Iran i Jermeniju.

Iako ih povezuje etnički identitet i uglavnom su sunitski muslimani, Kurdi u tom regionu nemaju zajedničke prekogranične predstavnike, zajedničku politiku ili zajedničku vojnu, odnosno odbrambenu organizaciju.

Zašto Turska napada Kurde u Siriji?

Tokom proteklih godina, Kurdi na severoistoku Sirije redovno su bili izloženi napadima Turske. Ankara je nedavno pojačala napade i pokrenula vojnu operaciju protiv kurdskih separatista u Siriji, kao i protiv Radničke partije Kurdistana (PKK) u severnom Iraku, koje smatra odgovornim za teroristički napad u Istanbulu 13. novembra u kojem je ubijeno šest ljudi i ranjeno više od 80. I PKK i njihov sirijski ogranak, Kurdska narodna milicija (YPG), demantovali su da su na bilo kakav način umešani u taj bombaški napad.

Nakon što je u turskim napadima iz vazduha ubijeno najmanje 184 Kurda, uključujući i borce i civile, u Siriji i Iraku je pre desetak dana YPG ispalio rakete na turski pogranični grad Karkamis. Prema navodima turske državne novinske agencije Anadolija, najmanje tri osobe su poginule.

Turska, SAD i Evropska unija smatraju PKK terorističkom grupom, ali njihovi stavovi se razlikuju kada je reč o YPG. Te razlike posebno su izražene kada je reč o SAD, jer se YPG uspešno pridružio američkim jedinicama u borbi protiv „Islamske države“ u Siriji 2016.

Turski predsednik Erdogan zaoštrio je retoriku. „Operacija nije ograničena samo na vazdušnu kampanju“, rekao je novinarima tokom leta kući nakon što je prisustvovao ceremoniji otvaranja Svetskog prvenstva u Kataru.

Erdogan je potom sugerisao da bi Turska mogla da pokrene četvrtu kopnenu ofanzivu na Siriju. Turska je od 2016. već izvela tri invazije i efikasno kontroliše velike delove pograničnog područja u kojem živi oko četiri miliona ljudi, uglavnom Kurda.

U Siriji od 2011. traje građanski rat. Nakon početnih gubitaka jedinica lojalnih sirijskog predsedniku Bašaru al Asadu, Rusija je 2015. udružila snage sa Sirijom i otada je Asadova vojska povratila kontrolu nad većim delom zemlje. Međutim, regiona na severoistoku je, uz grad Idlib na severozapadu Sirije, jedno od poslednjih preostalih uporišta pobunjenika protiv sirijskog predsednika Asada i njegovih ruskih i iranskih saveznika.

Posmatrači tvrde da Erdogan možda planira ofanzivu kako bi prisilio kurdsko stanovništvo u regionu na bekstvo od granice, odnosno kako bi „očistio“ teritoriju za preseljenje sirijskih izbeglica koje su svojevremeno pobegle u Tursku od rata u svojoj zemlji. Takav potez mogao bi da smanji problem sve veće ogorčenosti prema sirijskim izbeglicama u Turskoj, što je doprinelo padu Erdoganove popularnosti kod kuće, usred ekonomske krize, a uoči predsedničkih izbora sledeće godine.

Zašto Turska gađa Kurde u Iraku?

Turski vazdušni napadi na Irak bili su usredsređeni na planinsko područje Kandilj na iračko-iranskoj granici, gde je, tvrdi se, sedište PKK. Prema navodima zvaničnika iračkih Kurda, u 25 napada ubijeno je više od 30 militanata.

SAD su te napade kritikovale. „Nastavljamo da se protivimo bilo kakvoj nekoordiniranoj vojnoj akciji u Iraku koja krši irački suverenitet“, saopštio je Ned Prajs, portparol američkog Stejt departmenta.

Zašto Iran napada Kurde u Iraku?

Nakon toga je i iranska Islamska revolucionarna garda takođe pojačala svoje napade na ono što je u svom saopštenju opisala kao „glavne štabove i centre zavere, osnivanja, obuke i organizacije antiiranskih separatističkih grupa“. Prema poluzvaničnoj veb-stranici novinske agencije Tasnim, 26 ljudi je ubijeno.

Teheran krivi iransku kurdsku opoziciju u egzilu u iračkom poluautonomnom kurdskom pograničnom regionu za aktuelne proteste u Iranu, koje je podstakla smrt Jine Mahse Amini, 22-godišnje Kurdkinje, za koju se smatra da je ubijena u policijskom pritvoru 16. septembra.

Početni protesti protiv vlasti pretvorili su se u širi pokret koji poziva na ljudska prava, a posebno prava žena, kao i na promenu režima. U tim protestima prednjače kurdski gradovi. Iranski režim reagovao je brutalnom represijom prema demonstrantima.

Izvor: Dojče vele

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Milo Lompar: Kusturičino pripovedanje o Handkeu
Next Article „Frankfurter algemajne cajtung” kritikuje odnos SAD prema Evropi: Zar se tako odnosi prema prijateljima?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Dve karte za prošlost

Bilo da se čitaju kao istorijski romani sa humorističnim i fantastičnim epizodama, ili kao satirične…

By Žurnal

Nepodnošljiva lakoća ostavljanja

Ako je istina što tvituju DPS-ovski (p)odanici jedan je policajac dao ostavku zbog toga sto…

By Žurnal

Vuk Bačanović: Srednjovjekovni etnički identitet Bosne kao plijen pabirčara

Savremena populistička prepiranja o tome “čija je Bosna”, bazirana su, kako je to odavno zaključio…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikNaslovna 1

Peto jugoslovensko bezumlje

By Žurnal
MozaikSport

Rumuni u problemu zbog meča protiv takozvane države Kosova

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 2Naslovna 3

Milo Lompar: Crnjanski i Selimović – jedna paralela

By Žurnal
Mozaik

Kako je Tarkovski u svom prvom filmu adaptirao Hemingvejevu priču „Ubice“

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?