Nije prvi put da imamo izbore u novembru. U onoj „korona godini“ desili su se upravo sredinom tog mjeseca, manje zbog virusa, više zbog problema sa novcem.
Razlika u odnosu na izbore zakazane za 23. novembar je što je 2020. godine na programu bilo redovno izjašnjavanje građana na lokalnom nivou, dok ove godine imamo prijevremene i to predsjedničke izbore iako je dosadašnji predsjednik živ, zdrav, prilično vitalan, a nije ni podnio ostavku, niti je opozvan.
No, šta je, tu je. Presudu Miloradu Dodiku očigledno su svi prihvatili koliko god bio apsurdan proces koji je vođen protiv njega. O bruci pravosuđa u Sarajevu na kraju će morati da odlučuje Strazbur, a dok se to ne dogodi, u BiH će biti organizovani još najmanje jedni redovni izbori, a možda i još poneki.
Nagazna mina za Crnu Goru – Rezolucija o genocidu u Srebrenici
Kako su ovi prijevremeni za koje kampanja počinje danas (subota) nepotrebni i iznuđeni, to se ogleda i u atmosferi u društvu i na političkoj sceni. Kao da kampanja ne počinje. S tim da su stranke ipak nešto manje nezainteresovane od naroda. Neka vrsta defetizma u javnosti koja je pratila proces protiv Dodika zadržana je i do današnjeg dana pa su potpuno očekivane prognoze da na prijevremene predsjedničke izbore neće izaći ni blizu onog broja glasača koji izlaze na redovne. Razloga je, uz već pomenuti defetizam, nekoliko. Prije svega, mobilizacija partijskih armija sigurno neće biti na nivou kao kada se dešavaju redovni izbori jer zbog čega bi neke manje stranke trošile resurse i motivisale svoje ljude da izađu kad one same nemaju kandidata, niti listu. Deklarativna podrška unutar vladajuće i opozicione garniture u takvim slučajevima veoma često ostane samo deklarativna. Sve to bi, na kraju, uz onaj loš demografski predznak, trebalo u značajnoj mjeri da utiče na izlaznost. Ali, kako ovdašnjim zakonima nije uređen minimum izlaznosti, jasno je da će rezultati tih izbora biti validni.
Ako ih bude.
Zasad, 15 dana prije izlaska na birališta sve sluti da će ih biti. Iako postoji taj problem sa CIK-ovim tenderom i žalbom o kojoj će biti donesena odluka dok kampanja uveliko bude trajala. Milorad Dodik nedavno reče da, ako izbora ne bude, razlog svakako neće biti, tada nepoznata, odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji njegovog pravnog tima. Na šta je mislio, nije pojasnio. A moguće da sve to sada više nije bitno.
Bitno je, čime se vraćamo na početak cijele priče, da je Ustavni sud BiH potvrdio da neki tip sa strane može da bude zakonodavac u navodno suverenoj zemlji. Neki Nijemac, Austrijanac, Slovak ili Marsovac može da preuzme ulogu parlamenta i njegove odluke i zakoni moraće biti ispoštovani. Izbori, prijevremeni i redovni, će biti i proći. Ta budalaština koju nam je servirao Ustavni sud ostaće vječan dokaz besmislenosti ove zemlje.
Izvor: Glas Srpske
