U Javnoj ustanovi (JU) „Zahumlje“ održana promocija reprint izdanja „Zemljopis Kraljevine Crne Gore“ i knjige „Crnogorsko pitanje“ (izvori istine/zbornik dokumenata), koju su priredili prof. dr Budimir Aleksić i dr Vladimir Jovićević.
Udžbenik „Zemljopis Kraljevine Crne Gore“ namijenjen je učenicima III razreda osnovnih škola, priredili su ga Đuro Popović i Jovan Roganović, a štampan je na Cetinju, u kraljevskoj državnoj štampariji 1911. godine. Autori ove knjige, kazao je, istoričar mr Ilija Bajović, urednik programa u Ju „Zahumlje“, osim opisa nahija, daju sliku crnogorske prošlosti, riječima: svi ljudi koji žive u našoj domovini, a ima ih oko 300 hiljada, su Srbi, većinom pravoslavne vjere, ima ih malo rimokatoličke i muhamedanske“.
Fototipsko izdanje, reprint „Zemljopisa Kraljevine Crne Gore“ izdao je Institut za srpsku kulturu iz Nikšića, koji je, prethodnih dana, optužen da ovim želi da edukuje građane i vrši propagandu, kao da nije u pitanju zvaničan dokument ili udžbenik koji je bio u upotrebi u Knjaževini, Kraljevini Crnoj Gori, naveo je Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić. Slično, ali sa drugačijim namjerama, uradila je nacionalna biblioteka „Đurađ Crnojević“, izdajući 2012. godine fototipsko izdanje Zakona o narodnim školama, gđe se isto može pročitati, kao u Zemljopisu Kraljevine Crne Gore.
Za Radomira Uljarevića, izdavača, ova promocija predstavlja omaž jednom od priređivača knjige „Crnogorsko pitanje“, pokojnom Vladimiru Jovićeviću. Po njegovim riječima, pomenuto đelo smeta onima koji stoje iza projekta promjene identiteta i prekrajanja činjenica u Crnoj Gori.
Prof. dr Miroslav Doderović je iznio svoja zapažanja o promovisanim knjigama, udžbeniku „Zemljopis Kraljevine Crne Gore, čijim nastavkom se, kako je ocijenio, na neki način, može smatrati zbornik dokumenata „Crnogorsko pitanje“, koji su autori priredili 2003. godine.
Aleksić je izrazio nadu da će se u osvjetljavanje istorijske istine koja je, po njegovom mišljenju, 20 godina zataškavana sa državnog vrha u Crnoj Gori, uključiti i država preko školskih programa, naučnog stvaralaštva, kulturnih ustanova i medija, i da će te institucije raditi ono što im je posao – čuvanje istorijskog pamćenja, čime država zadržava svoj kontinuitet.
Senka Čolović Šumić
foto/video:RTNK
