U najnovijem izveštaju o sreći Srbija se nalazi na 37. mestu u svetu (KiM na 29.), pri čemu je kod mlađih od 30 godina na trećem (!) mestu (KiM na 23.), iza Litvanije i Izraela, a ispred Islanda, Danske, Luksemburga, Finske, Rumunije, Holandije i Češke. Kod starijih od 60 godina nalazila se na 54. mestu (KiM na 39).
Ovde bi bilo interesantno videti da li u svetu postoji veća razlika između osećaja sreće mladih i starih, a u odnosu na Srbiju.
Prilažem hrvatski gugl prevod uvoda izveštaja:
Nastavlja se približavanje poretka između dviju polovica Europe, s Češkom, Litvom i Slovenijom na pozicijama 18, 19 i 21, pridonoseći padu Sjedinjenih Država i Njemačke s 15. i 16. mjesta prošle godine na 23. i 24. mjesta ove godine. Poredak se dosta razlikuje za mlade i starije. U nekim slučajevima te razlike idu u prilog starijima, kao u Sjedinjenim Državama i Kanadi, gdje su ljestvice za one u dobi od 60 i više godina 50 ili više mjesta više nego za one ispod 30 godina. U drugim slučajevima, posebno u srednjoj i istočnoj Europi, obrnuto je istina, mnoge ljestvice su više od 40 mjesta više za mlade nego za starije.
Od 2006.-2010. do 2021.-2023. promjene u sveukupnoj sreći uvelike su varirale od zemlje do zemlje, u rasponu od porasta od čak 1,8 bodova u Srbiji (69 bodova više od WHR2013 do WHR2024) i 1,6 bodova u Bugarskoj (63 boda više od WHR2013 do WHR2024) do smanjenja od čak 2,6 bodova u Afganistanu (13. od dna u WHR2013 do najnesretnije zemlje u WHR2024).Promjene u pogledu sreće također su se razlikovale po globalnoj regiji. Središnja i istočna Europa imale su najveći porast, pođednako za sve dobne skupine.
Dobici su bili upola manji u zemljama ZND-a. Istočna Azija također je imala veliki porast, posebno za stariju populaciju. Nasuprot tome, procjene života pale su u Južnoj Aziji u svim dobnim skupinama, posebno u srednjim dobnim skupinama. Sreća je značajno pala u skupini zemalja koja uključuje Sjedinjene Države, Kanadu, Australiju i Novi Zeland, dvostruko više za mlade nego za starije. Sreća je pala od 2006. do 2010. do 2021. do 2023. na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, s većim padom za one u srednjim dobnim skupinama nego za stare i mlade.
Za one ispod 30 godina, razine sreće sada su jednake u obje polovice Europe. Za one koji su ikada imali 60 godina, jaz između dviju polovica Europe otprilike je upola manji od onoga što je bio 2006.-2010. Ali još uvijek je vrlo velik, više od pune točke u 2021.-2023.
U razdoblju 2021. – 2023. negativne su emocije u svakoj regiji bile prevladavajuće za žene nego za muškarce, pri čemu je gotovo posvuda rodni jaz bio veći u višoj dobi.
Negativne emocije su češće nego 2006.-2010. posvuda osim u istočnoj Aziji i oba dijela Europe. U srednjoj i istočnoj Europi, za razliku od ostatka svijeta, ali u skladu s konvergencijom sreće koja se odvija unutar Europe, negativne emocije sada su manje učestale u svim dobnim skupinama nego što su bile 2006.-2010.
Pozitivne emocije nisu se bitno promijenile, ali su i dalje češće kod mladih nego kod starijih dobnih skupina.
Globalna nejednakost u sreći porasla je za više od 20% u posljednjih desetak godina, u svim regijama i dobnim skupinama, do mjere koja se uvelike razlikuje po dobi i po regiji.
Povećanje dobronamjernosti nakon COVID-a, bilo da se mjeri udjelima u populaciji ili postotnim povećanjem u odnosu na razine prije pandemije, veliko je za sve generacije, ali posebno za milenijalce i generaciju Z, za koje je čak i vjerojatnije da će pomoći nego njihovi prethodnici drugi u potrebi.
Novi podaci o globalnim društvenim vezama pokazuju da su osjećaji socijalne podrške bili dvostruko češći od usamljenosti 2022. I društvena podrška i usamljenost utječu na sreću, pri čemu društvena podrška obično ima veći učinak. Društvene interakcije doprinose sreći, a njihovi učinci teku kroz povećanje socijalne podrške i smanjenje usamljenosti.
Za sreću su važne i godine i generacija. Što se tiče generacija, oni rođeni prije 1965. (Bumers i njihovi prethodnici) imaju životne procjene oko jedne četvrtine boda više od onih rođenih nakon 1980. (Millenials i Gen Z). Unutar svake generacije, procjene života rastu s godinama za one u starijim generacijama i padaju s godinama za one mlađe, s malim utjecajem dobi na one između.
Slika 2.2: Rangiranje sreće – mladi (dob ispod 30 godina): 2021.-2023.
Miroslav Zdravković
Izvor: Makroekonomija
