„Pobjeda Evropa sad je u tome što su ekonomske teme postale primat u odnosu na politiku podjela”. Ovo je rečenica sa jednog od najnovijih postera koji se može naći na zvaničnoj Fejsbuk stranici pokreta Evropa sad. Da li je primat koje su ostvarile ekonomske teme dugoročno održiv na političko-medijskoj sceni Crne Gore? Koliko su tome doprinijeli politički subjekti? I kako će se borba za magistralni politički narativ odraziti na rasplet političkih kombinacija u Crnoj Gori, osobito u slučaju vanrednih izbora?

Nema sumnje da je jedan od razloga za prodor novoosnovanog pokreta i to što ekonomske teme jesu dobile značajno veću pažnju u izbornim kampanjama nego ranije. Za medijsku i političku popularizaciju ovih tema svakako je zaslužan program „Evropa sad”, čiji su glavni promoteri – nekad ministri u Vladi Zdravka Krivokapića, a danas lideri istoimenog pokreta.
Međutim, podršku ekonomskim temama u izbornim kampanjama pružile su i određene lokalne liste Demokratskog fronta, prije svega u Budvi i u Pljevljima, koje su ekonomski razvoj tretirale kao jedan od glavnih zadataka novih vlasti, u kampanja koje su ocijenjene kao veoma uspješne i moderne. Građanski pokret URA odlučio se za nešto drugačiji pristup. Na državnom nivou, stranka koju predvodi premijer Abazović, za svoj osnovni narativ odabrala je borbu protiv kriminala i korupcije, zbog čega se i našla na udaru medija lojalnih bivšem režimu. A u Podgorici, nosilac liste GP URA, pokazao je zavidno znanje na temu lokalne problematike, integrišući borbu protiv korupcije u Glavnom gradu u svoj izbornim program.

članovi URA-e, (Foto: Arhiva)
Liderka koalicione liste okupljene oko DF-a u Podgorici, dr Jelena Borovinić Bojović, tokom izborne kampanje razvijala je nekoliko osnovnih tema: demokratizacija i humanizacija gradske politike, borba protiv bivše DPS vlasti koju je označila kao instrument „ekstra profiterske bogataške manjine, obećavajući uspostavljanje i jačanje komunikacije na relaciji Grad − građani. Sve to, donijelo joj je uspješan rezultat na njenom izbornom prvijencu. Demokrate su ostvarile rezultat, koji je po nekim procjenama možda niži od očekivanog, imajući u vidu da su i oni napravili koaliciju, ali nema sumnje da su pokazali da iza njih stoji stabilno biračko tijelo.

Kada je u pitanju DPS, tu je stvar jasnija. Dok su u ostalim opštinama po ko zna koji put reprizirali seriju o odbrani države, u Glavnom gradu potpuno su marginalizovali partijske simbole i pokušali da vode ne-stranačku kampanju. Ipak, u oba smjera doživjeli su niz lokalnih poraza.
Odabrani narativi na lokalnim izborima umnogome mogu opredijeliti tematski sadržaj političke ponude i u narednoj godini, bez obzira da li će biti vanrednih izbora ili ne. Prve promjene u tom smjeru pokušava da ostvari DPS. Svjesni pada popularnosti stranačkog brenda, DPS pokušava ovaj negativni, dvogodišnji trend da amortizuje preko tzv. pokreta „Ima nas”, koji njihovi mediji promovišu kao nestranački i građanski. Preciznije, kao platformu koja bi ostvarila kapacitet da zaustavi odliv nekadašnjeg biračkog tijela DPS-a ka pokretu Evropa sad i drugim političkih subjektima. Iza ovog pokušaja, krije se još jedna ambicija. Nedavno održani lokalni izbori pokazali su tzv. „nulti koalicioni kapacitet“ DPS, u prevodu – sa njima neće i ne želi niko. Otuda DPS preko ovog projekta uporno pokušava da umanji štetu koju trpi njihov imidž. Međutim, kako sada stvari stoje, a posebno zbog brojnih šovinističkih poruka koje su se mogle vidjeti na skupovima „Ima nas”, ovaj projekat ne ostvaruje namjeravano, već samo radikalizuje postojeće prilike.

Demokratski front može biti zadovoljan rezultatima lokalnih izbora. Ipak, za kapitalizaciju ovih rezultata potrebno je mnogo više od pukog sabiranja rezultata po opštinama, jer njihova refleksija na državni nivo u slučaju vanrednih parlamentarnih izbora, biće uspješna onoliko koliko akteri pobjede na lokalu – budu i akteri politike na državnom nivou. Najveći doprinos tome mogu biti ekonomski, socijalni, infrastrukturni učinci u onim opštinama u kojima je DF vlast. Demokrate su uveliko izgradile partijsku infrastrukturu i njima će u narednom periodu biti od važnosti pobošljavanje komunikacione strategije, kako bi od odbranjenog procenta stigli i do osvojenog. Njihova šansa je i u koalicionom kapacitetu, jer važe za stranku sa kojom bi većina stranaka u Crnoj Gori realizovala predizbornu ili postizbornu koaliciju. Za GP URA najveći izazov predstavljaće uspostavljanje konstante, ne u njihovoj politici koja jeste rezultat određene doslednosti, već u odnosima sa drugima. Prije svega zbog činjenice da njihovi odnosi sa drugim političkim subjektima bilježe previše oscilacija, što može uticati da ih jedan dio potencijalnog biračkog tijela smatra za nepouzdane. Istrajnost u borbi protiv korupcije i kriminala, kako sada stvari stoje, biće i dalje njihov osnovni narativ, uz promociju evro-integracija.

Pokret Evropa sad u ovom periodu zastupa, između ostalog, dva zahtjeva: Kompletiranje ustavnog suda i održavanje prijevremnih izbora. Zanimljivo je, da oni jedini u ovom trenutku zastupaju po jedan cilj – opozicije (održavanje izbora) i vlasti (kompletiranje Ustavnog suda). A ove ciljeve podržava i najveći dio predstavnika EU, SAD i VB, koji se bave temama u Crnoj Gori. Evropa sad na taj način, strateški drži otvorene kanale, kako prema svim kategorijama biračkog tijela, tako i prema domaćoj i mećunarodnoj javnosti. Za progresiju njihove popularnosti važno je i formiranje nove vlasti u Podgorici, gdje će imati priliku da realizuju svoja predizborna obećanja.
Redakcija
