Creda, 29 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Slobodan Šijan: Utisak da je film izgubio društveni značaj kod nas je izraženiji nego u razvijenijim filmskim sredinama

Žurnal
Published: 20. decembar, 2022.
Share
FoNet Zoran Mrđa
SHARE

– Film danas globalno ima jaku konkurenciju u novim sadržajima, u internetu i televiziji, i to da je njegov društveni značaj možda bio veći u nekim ranijim decenijama sigurno je izraženije nego u nekim razvijenijim filmskim sredinama. Razlog za to je svakako i što su u jednom trenutku otuđeni i rasprodati svi domaći bioskopi u Beogradu – kaže u razgovoru za Danas reditelj Slobodan Šijan

FoNet Zoran Mrđa

Kultnom sineasti koji je svojim ostvarenjima obeležio jugoslovensku i srpsku, ali i evropsku kinematografiju, čija su remek-dela „Ko to tamo peva“, „Maratonci trče počasni krug“ i „Davitelj protiv davitelja“ prikazivana na svetskim festivalima, koja su deo naše kulturne baštine i već decenijama jednako živi i popularni kod svih generacija gledalaca na ovom prostoru, uručena je Povelja za celokupno stvaralaštvo i doprinos srpskoj kinematografiji koju dodeljuje Udruženje filmskih umetnika Srbije.

Šijan je oduševljavao publiku i svojim ostvarenjima „Kako sam sistematski uništavan od idiota“, „Tajna manastirske rakije“, „Siroti mali hrčki“ i „S.O.S. – Spasite naše duše“, i prošle godine postao i laureat Zlatnog pečata kinoteke za doprinos svetskoj kinematografiji, ali i prvi filmski reditelj koji je ušao u Srpsku akademiju nauka i umetnosti, i to kao dopsini član.

U razgovoru za Danas, legendarni filmski autor koji, kako je izjavljivao za naš list, sebe vidi, pre svega, kao reditelja komedija, govori o svom doživljaju nagrada, značaju „pokretnih slika“ u vremenu savremenih tehnologija, bioskopima, kako se dogodilo da na novi film „Budi bog s nama“, koji je trenutno u montaži, čeka skoro deset godina…

Dobili ste najveća priznanja za filmsku umetnost, a sada vam je stigla i Povelja za životno delo UFUS. Imate li i možda i neku privatnu emociju prema ovoj nagradi?

– Ona za mene ima taj značaj što je to ipak priznanje koje dobijate od kolega, od vašeg esnafa u kome ste obitavali svih ovih godina, preko koga ste kao slobodan umetnik ostvarivali neke moguće beneficije i radni staž. To je jedna profesionalna nagrada i utoliko je njen značaj veći.

Primajući ovu nagradu podsetili ste da ste pre petnaest godina isto priznanje dobili od slovenačkog udruženja filmskih umetnika, a pre šest i od hrvatskog. Da li je vaša umetnost, filmska i vizuelna, više prepoznata u regionu?

– Mislim da su sve te nagrade za životno delo uglavnom bile zasnovane na onome što sam uradio u oblasti kinematografije, moj opus u vizuelnim umetnostima ili u onom što sam pisao o filmu je prilično manje poznato. Moji filmovi imaju neku popularnost na ovom prostoru i danas, i mislim da je to ključni razlog.

Od filma „S.O.S. – Spasite naše duše“ koji smo premijerno gledali 2007, do novog „Budi bog s nama“ na čiju premijeru još čekamo, prošlo je petnaest godina. Šta je možda neko vaše najveće razočarenje u profesiji?

– Kao i uvek, kod nas se filmovi dosta dugo pripremaju u fazi nalaženja i pronalaženja finansiranja, i to je postalo sve teže i teže, tako da ne zavidim mladoj generaciji. Moj novi film „Budi bog s nama“ trenutno je u fazi montaže, a prvi sinopsis na konkursu Filmskog centra Srbije za finansiranje i sufinansiranje igranih filmova podneo sam 2013, pa sad izračunajte i vidite koliko je to vremena, i koliko mu je potrebno godina da izađe u bioskope. Čitava decenija. Ja sam snimio neka svoja dela i za mene je to možda i OK, ali ako mlad čovek koji želi da snimi dobar film treba da čeka na njegovu premijeru deset godina to je previše vremena, jer mladi ljudi treba da rade što više.

S druge strane, zašto nam se čini da je moć filma nekada bila značajnija, da je film imao društveni uticaj i da je bioskopska publika zaista razumela te važne humanističke ideje sveta koje su stizale iz „pokretnih slika“?

– Ne bih donosio takve generalne zaključke, pošto mislim da je pitanje važnosti filma vezano i sa generacijskim običajem i navikama. Danas svakako ima novih sadržaja koji se nude putem interneta i televizije, tako da film ima jaku konkurenciju. Pogotovu kod nas, gde su u jednom trenutku otuđeni i rasprodati svi domaći bioskopi u Beogradu, tako da, dok se uspostavi nova publika koja zna gde je koji bioskop, ipak je potrebno malo vremena. Možda je ta ocena da je film izgubio društveni značaj i tačna, ali to je kod nas sigurno izraženije nego u nekim razvijenijim filmskim sredinama.

Da li će bioskop opstati, i da li će film u nekom finalu da pobedi televiziju i internet?

– Televizija je na neki način već u blagom opadanju, iako se svuda i dalje rade serije, mnoge su i visokobudžetne, ali internet je već dosta dugo jaka konkurencija filmu. Mislim da će to u jednom trenutku sve biti sinhrono, i da će film, internet i televizija postojati jedno uz drugo, kao i bioskopi. To je i istorija već pokazala u raznim oblastima stvaralaštva, u kojima je bila proricana propast.

Šta je film za vas danas, posle svih ovih iskustva koje imate?

– Ne bih se usudio da dajem takve vrste definicija. Osećanje s kojim čekam narednu godinu je nada da ću konačno završiti film „Budi Bog s nama“ koji već toliko dugo radim, i to bi bio neki cilj. Taj film je više fantazija o jednom životu, a ne biografski film o avangardisti Bošku Tokinu, koji sam pokušao da napravim kao komediju koja će se baviti i nekim temicama avangarde.

Izvor: danas.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Košarka: Nikola Jokić – fenomen
Next Article Muharem Bazdulj: Smrt i njeni hirovi

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Sinhrona kuknjava

Piše: Filip Dragović U ove pretpraznične dane javnost u Srbiji i Crnoj Gori konzumira sinhronizovanu…

By Žurnal

Raskrsnica trgovine ljudskim bićima

Radna snaga je regrutovana u najsiromašnijim i najnenaseljenijim oblastima – za sejanje, negu tokom rasta,…

By Žurnal

Put dovraga

 Kako su se u vreme raspada SFRJ umetnici većinom povukli na rezervne položaje odbrane domovina…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikNaslovna 4PolitikaSTAV

Imperija u panici nudi Rusiji ponudu koja se ne odbija

By Žurnal
Mozaik

Nove konsultacije Bajdena o razvoju događaja u Ukrajini

By Žurnal
Mozaik

Pesoa i Pele

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 2Naslovna 5

Muharem Bazdulj: Koliko slave treba piscu

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?