Intervju sa rektorom Vladimirom Božovićem
Razgovor vodila: prof. dr Nataša Vujisić Živković
- Poštovani rektore, jedan od fokusa u Vašem radu jeste novi program stipendiranja studenata Univerziteta Crne Gore. Želimo da ovaj razgovor sa Vama posvetimo toj temi. Šta, u najkraćim crtama, taj vid stipendiranja studenata podrazumijeva?
Suština je jednostavna: želimo da mladim ljudima koji postižu najbolje rezultate otvorimo priliku koja odgovara njihovom znanju i trudu. Da tokom studija dobiju stipendiju, a potom i mogućnost da profesionalni put započnu u dobrim kompanijama i institucijama u Crnoj Gori. Zato smo program i nazvali „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“.
Imamo odlične studente i poslodavce kojima su potrebni mladi stručnjaci. Posao Univerziteta je i da ih poveže. U tom susretu student dobija podršku i profesionalnu perspektivu, a poslodavac priliku da na vrijeme prepozna i pridobije dobrog saradnika.
Često govorimo o potrebi da zadržimo mlade ljude u zemlji. Ovim programom pokušavamo da uradimo nešto sasvim konkretno u tom pravcu. Odluka da se ostane mnogo je lakša kada čovjek vidi da se njegov trud cijeni i da ovdje ima prostora da napreduje.
- Pretpostavljamo da je među studentima prisutan značajan interes da budu korisnici stipendije koja im omogućava i kasnije zapošljavanje. Koliki je do sada obuhvat studenata novim stipendijama, sa kojih su fakulteta i kojih nivoa studija?
U prvom ciklusu imali smo više od 300 prijava i više od 100 dodijeljenih stipendija. To je dobar početak i prilično jasan odgovor studenata na ponuđenu mogućnost. Program je namijenjen najuspješnijim studentima druge i treće godine osnovnih studija, kao i studentima master studija.
Poslodavci su pokazali posebno interesovanje za studente Elektrotehničkog, Mašinskog i Prirodno-matematičkog fakulteta. To je razumljivo s obzirom na potrebe privrede i tehnološke promjene. Međutim, Univerzitet ima širu odgovornost. Vrijednost neke oblasti ne može se svesti na trenutnu potražnju na tržištu rada.
Zato je UCG dodijelio i 21 stipendiju studentima umjetničkih fakulteta. I njihov talenat zaslužuje podršku i priliku da se razvija. Kulturni život jednog društva takođe zavisi od toga koliko smo spremni da ulažemo u mlade ljude.
Drugi ciklus privodimo kraju. Interesovanje koje prati program daje nam dobar razlog da ga, zajedno sa partnerima, dalje razvijamo.
- Vjerujemo da Vam je teško da izdvojite bilo koju firmu koja se za sada uključila u proces stipendiranja. Ipak, šta možete reći o interesu budućih poslodavaca da dobiju kvalifikovane stručnjake i to baš sa državnog Univerziteta. I jedno, naizgled čudno, pitanje: šta ste Vi naučili kroz proces saradnje sa privrednicima?
Interesovanje poslodavaca je konkretna potvrda povjerenja u naše studente i obrazovanje koje stiču. Kada je neka kompanija spremna da podrži studenta prije nego što on završi fakultet, onda ona u njegovom znanju prepoznaje vrijednost za sopstveni razvoj. To povjerenje nam mnogo znači i obavezuje nas.
Ne bih izdvajao pojedinačne partnere. Važno je da se širi krug onih koji razumiju da ulaganjem u studente grade i budućnost svoje kompanije.
A šta sam naučio? Rekao bih da mi je ova saradnja dodatno potvrdila koliko je važno da dobru ideju pretvorimo u jasan predlog. Poziv na saradnju dobija pravi smisao kada kažemo šta želimo da uradimo, šta svako od nas preuzima i kakvu korist od toga ima student.
Univerzitet i privreda imaju različite zadatke i način rada. Upravo zato treba više da razgovaramo i bolje da razumijemo jedni druge. Kroz ovaj program već imamo priliku da vidimo šta takva saradnja može da donese.
- Da li ima i firmi sa stranim kapitalom uloženim u Crnu Goru koje su zainteresovane za ovaj vid saradnje sa Univerzitetom?
Da, interesovanje postoji i među kompanijama sa stranim kapitalom. Za nas je važno da svaka kompanija koja posluje u Crnoj Gori u našim studentima prepozna ljude na koje može da računa.
Univerzitet je otvoren za saradnju sa odgovornim poslodavcima koji žele da ulažu u mlade ljude, bilo da je riječ o domaćim ili stranim, velikim ili malim kompanijama. Važni su ozbiljnost ponuđene prilike i odnos prema mladom čovjeku. Želimo partnere kod kojih će naši studenti moći da uče, primjenjuju znanje i napreduju. To je mjerilo kojim se rukovodimo.
- Posvetimo se malo i umjetničkim fakultetima. Vi dosta insistirate na povezivanju nauke, kulture i umjetnosti. Sada je vrijeme i takvog festivala na Univerzitetu Crne Gore. Da li i budući akademski umjetnici uživaju neke stipendije? Npr. u bivšoj Jugoslaviji pozorišta su vodila računa o talentovanim mladim glumcima, bilo je, i istina oskudnih, stipendija za usavršavanje slikara…
Da, pomenuo sam 21 stipendiju koju je Univerzitet dodijelio studentima umjetničkih fakulteta. Time smo željeli da pokažemo da iza podrške umjetnosti stoji i konkretna odluka.
Mladom umjetniku su, uz finansijsku podršku, potrebni uslovi za rad i prilika da ono što stvara dođe do publike. Prva izložba, uloga, koncert ili film mogu biti veoma važni za njegov dalji put. Univerzitet treba da pomogne da se ta prilika otvori.
To je jedan od razloga zbog kojih smo pokrenuli Festival umjetnosti, nauke i kulture — FUNK, koji se održava treću godinu zaredom. Želimo da stvaralaštvo naših studenata i profesora bude vidljivije i da Univerzitet bude prisutniji u kulturnom životu Crne Gore.
U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore pokrenuli smo i Fond za podršku studentskom filmu. To je pomoć mladim autorima da od ideje dođu do svog prvog filma. Ko god je pokušao da nešto stvori, zna koliko je važna podrška u tom početnom koraku.
- U Vašim rektorskim mandatima dosta pažnje je poklonjeno alumnistima (nekadašnjim studentima) Univerziteta Crne Gore. Mogu li oni da budu od pomoći, ili su već sada od pomoći, u intenziviranju novog vida stipendiranja? Univerzitet Crne Gore je mlad univerzitet, ali već ima jedan broj fondova bivših studenata kroz koje se nagrađuju sadašnji. Kako vidite budućnost starog, dobrog zadužbinarstva na univerzitetu, sada u novim društvenim okolnostima?
Naši bivši studenti mogu biti veoma važni partneri u ovom programu. Mnogi danas vode uspješne kompanije, rade u značajnim institucijama i dobro razumiju koliko podrška na početku profesionalnog puta može da znači. Fondovi koje su neki od njih već osnovali pokazuju da postoji spremnost da se pomogne novim generacijama.
Volio bih da taj odnos prema Univerzitetu postane trajniji i rasprostranjeniji. Postoji nešto posebno vrijedno u odluci čovjeka da dio onoga što je stekao uloži u obrazovanje ljudi koje možda nikada neće upoznati.
Rektor Vladimir Božović na svečanoj sjednici Senata: Milionske infrastrukturne investicije
Zadužbinarstvo i danas može imati vrlo konkretan oblik: fond za stipendije, opremljenu laboratoriju, podršku mladom istraživaču ili umjetniku. Za tako nešto potrebni su i povjerenje u instituciju i jasna svijest o tome čemu će uloženi novac služiti. Univerzitet tu ima svoj dio odgovornosti.
Ali postoji i pitanje koje kao društvo treba otvoreno da postavimo: koliko se bogatstva stečenog u Crnoj Gori vraća u njeno znanje i obrazovanje? Imamo ljude koji mogu mnogo da pomognu. Volio bih da ulaganje u Univerzitet postane i stvar ličnog ponosa i mjera društvenog uspjeha.
- Na kraju, izabrana je nova rektorka za mandatni period 2027–2030, profesorka Irena Orović. Očekujete li nastavak aktivnog rada Univerziteta Crne Gore na polju stipendiranja studenata?
Da, očekujem. Profesorka Orović je dio rukovodećeg tima i kao prorektorka za naučnoistraživačku oblast dobro poznaje rad Univerziteta, njegove mogućnosti i obaveze.
Program stipendiranja smo i pokrenuli sa namjerom da postane trajan oblik podrške studentima. Njegova budućnost treba da počiva na rezultatima, povjerenju partnera i koristi koju donosi mladim ljudima.
Svako novo rukovodstvo donosi svoje ideje i način rada. Vjerujem da će profesorka Orović ovaj program dalje razvijati i unapređivati. Za mene bi najbolja potvrda uspjeha bila da on postane uobičajen dio života Univerziteta, nešto na šta najbolji studenti mogu da računaju.
