Petak, 20 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Ranko Rajković: Koja Prevlaka?

Žurnal
Published: 20. novembar, 2026.
1
Share
Prevlaka, (Foto: Kodex.me)
SHARE

Piše: Ranko Rajković

Od strane crnogorskog eksperta za međunarodno javno pravo, bivšeg sudije  Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu saopšteno nam je prije neki dan da: „Nema toga u kosmosu ko može riješiti pitanje Prevlake do zatvaranja poglavlja“.

Ne potcjenjujući dragocjena crnogorska iskustva koja potiču iz poznavanja kosmosa podsjetiću da pitanje Prevlake* čeka u redu za rešavanje oko 35 godina. U proteklom vremenu svega nekoliko ljudi na relevantan način je spominjalo i ona druga, ovozemaljska iskustva i rešenja za Prevlaku ne manje važna od kosmičkih promišljanja i saznanja. Neko je ipak radio ponešto na tom planu. Upoznavao se sa međunarodnim sporovima u moreuzima, zalivima, ostrvima, unutrašnjim i spoljašnjim vodama, teritorijalnim morem i istorijatom Prevlake i što smatram veoma bitnim dugotrajnim životnim potrebama i usmjerenjima njenog lokalnog stanovništva. Međutim rezultati takvih istraživanja ostali su u zapećku, daleko od pogleda sa međunarodne političke scene.

Crnoj Gori je bila prijemčiva samo načelna i na impresijama zasnovana priča o granici na Prevlaci i to “s mijene na uštap”. U prosjeku svake prestupne godine  moglo se čuti ponešto o granici na Prevlaci. Od 1990. godine na ovamo prošlo je devet prestupnih godina. Poslednja je bila 2024. godina. Naredna prestupna je 2028. godina kada se očekuje ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Vrijeme je da se zapitamo hoće li se do 2028. godine učiniti nešto po pitanju Prevlake gdje bi se prestup pretvorio u koristan pristup.

Nebojša Popović: Iza kulisa Prevlake – Zašto Crna Gora ne smije razdvajati kopno od mora

Znajući da se u prethodnih 35 godina niko iz Vlade Crne Gore nije sistematski i u kontinuitetu bavio pitanjem preciziranja kopnene granice na Prevlaci opravdano je reći da smo u cajtnotu i da se u kratkom vremenskom periodu ne može riješiti problem koji duže od tri decenije vapi za, makar prvim korakom u procesu pregovora sa Hrvatskom. Priznajući i poštujući ove činjenice dajem za pravo crnogorskom bivšem sudiji suda u Strazburu iako se na krajnje uopšteno, neobavezno i mimo struke oglasio o Prevlaci.

Skrećem pažnju čitaocima da namjerno stavljam naglasak na preciziranju kopnene granice znajući da taj termin niko do sada nije upotrijebljavao. Dakle po mom sudu problem Prevlake se nalazi u preciziranju kopnene granice a ne u razgraničenju na kopnu. Do ovog ključnog pojma došao sam baveći se i pišući o granici na Prevlaci još prije 35 godina. Dakle pitanje granice između Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci postavljeno je još dok je Jugoslavija bila ucijelo. Nažalost ma kako vam čudno zazvučalo ondašnji članovi Vlade i predsjedništva Republike Crne Gore nijesu znali gdje se Prevlaka nalazi. Prevlaku u graničnom pojasu sa Hrvatskom pomiješali su sa Miholjskom Prevlakom to jest Ostrvom cvijeća do koga se nalazio čuveni francuski „Klub Mediterane“.

Starije generacije pamte da je u tom dijelu Boke Kotorske postojalo po svom luksuzu i egzotičnosti svjetski čuveno odmaralište. Malo ko zna da je francuska kompanija “Klub Mediterane” uz svoj klub u Tivatskom zalivu razvijala i turizam na Durmitorskom Žabljaku kao dvije dopunjujuće varijante odmora u kućicama polinežanskog stila na moru i u drvenim brvnarama-bungalovima na planinskom Žabljaku. U ta dva luksuzna i od okoline izolovana rizorta za sredstvo plaćanja su korišćeni žetoni  (perle) u četiri boje. Nikog ne treba da iznenadi neuporedivo veće interesovanje za “Klub Mediterane” koji se nalazio do Miholjske Prevlake nego za tamo neku vojnu kasarnu na onoj drugoj Prevlaci.

Naši mladi, lijepi i pametni političari iznikli iz antibirokratske revolucije   više su bili zaintrigirani provodima na ekskluzivnim lokacijama nego radom u interesu države. Osim toga kao pripadnici komunističke partije od rane mladosti bili su alergični na religiju i vjerujući narod u Crnoj Gori. Miholjska Prevlaka ih je podsjećala na istoriju pravoslavlja i Svetog Savu Nemanjića koji je na tom mjestu 1219. godine osnovao Zetsku episkopiju Srpske pravoslavne crkve što im je stvaralo dodatni animozitet. Kada su saznali da postoji i jedna druga Prevlaka na ulazu u Bokokotorski zaliv dahnuli su dušom.

Vraćam se na rt Oštro i na onu drugu Prevlaku koja je za Crnu Goru od krucijalne važnosti. Dolaskom međunarodnih snaga na poluostrvo i usvajanjem privremenog režima 10. decembra 2002 godine** privremeno je riješeno pitanje ingerencije nad Prevlakom. Ne smije se zaboraviti da je i poslije 24 godine taj režim i dalje na snazi. Privremenost koliko god dugo potrajala predstavlja dobro i neutralno polazište i za Crnogorsku i za Hrvatsku stranu. Davno uspostavljena privremenost eliminisala je potencijalne ekcese i moguće oružane  incidente. Iako postoji mnogo načina da se upoznate sa širom hronologijom istorije i događaja na Prevlaci  smatram da je za sada dovoljno spomenuti privremeni režim.

Dobro mi je poznato na čiju inicijativu, još prije uspostavljanja privremenog režima, godinama unazad savjetnici pri kabinetima tadašnjeg Predsjednika i Premijera Republike Crne Gore dobiše jasna uputstva što da rade i koje materijale da prikupe i obrade za buduću međunarodnu arbitražu o Prevlaci. Ta dokumenta su trebala poslužiti preciziranju kopnene granice između Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci. Pitam se ima li ikoga da se zapita – Gdje se danas nalaze prikupljeni materijali?

Da li se to naše stare i nove vlasti nadmeću u svojim nesposobnostima i malodušnostima da se na ozbiljan način uhvate u koštac sa zaštitom vitalnih interesa države? Vjerovatno da. Deklarativni multikulturalisti i marksisti prekaljeni parolom “Proliteri svih zemalja ujedinite se” međudržavne granice su smatrali ili prevaziđenim ili opasnim osinjim gnijezdom u koji se ne smije taknuti. Tvrdim da je svojom ležernošću, nehatom ili čak potpuno svjesno bježeći od odgovornosti državna administracija zanemarila i marginalizovala problem Prevlake. Učinili su da Crna Gora ne raspolaže čak ni dosijeom iliti registratorom u kome bi bili smješteni ne samo novinske reportaže, intervjui, partijske pričice već i neuporedivo važniji podaci o Prevlaci. Pouzdano znam da su dugo vremena iz različitih sektorskih djelatnosti prikupljani argumenti veoma bitni za preciziranje granice na Prevlaci. Pretpostavljam da su pomenuti dokumenti rasuti i zaboravljeni po raznim kabinetima dok su kadrovske komisije novih i novih i novih Vlada Crne Gore dijelile funkcije i naimenovanja.

Više dokumenata o Prevlaci postoji u međunarodnim arhivama nego u Crnoj Gori. Lično znam čovjeka iz Podgorice do koga je prije godinu i po dana stigla inicijativa (zamolnica) za razgovor o Prevlaci od strane jedne advokatske kancelarije iz Vašingtona koja se bavi medijacijama u međudržavnim sporovima.  Čovjek je pristao na razgovor. Video konferencija sa njim trajala je nešto manje od dva sata. Pet advokata iz raznih zemalja i medijator zaposlenik u UN bili su zadovoljni razgovorom. Zahvalili su se na pomoći neoficijelnom poznavaocu demografskog i prostorno geostrateškog istorijata Prevlake koji je jasno odgovarao na njihova pitanja i oslikavao Prevlaku iz do tada nekorišćenog ugla. Poslije nekoliko mjeseci obavijestili su tog čovjeka da je čitav dosije o Prevlaci sa njihovim stavom i preporukama poslat na adresu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Miodrag Lekić: Prevlaka između bure i bonace

Naravno u Crnoj Gori kao i mnogo puta do tada spisi primljeni iz Amerike*** odloženi su na stranu da skupljaju domaće čestice prašine. Da li ćemo dvadeset osme godine postati dvadeset osma članica Evropske Unije zavisiće možda i od debljine sloja prašine na pomenutim dokumentima. Što bude sloj deblji i očuvaniji šanse za zatvaranje svih poglavlja biće nam veće.

Sumnjam da će lijepa i simbolična igra brojki – Dvadesetosme godine Evropskoj Uniji stiže dvadesetosma članica   biti od ikakve pomoći Crnoj Gori. Moguće da se malim državama i mimo njihove lijenosti i nedovoljnih kapaciteta preporučuje da odustanu od razmišljanja o svojoj istoriji i nacionalnim interesima.

*Sunčev sistem, planete Zemlja, ulaz u najjužniji evropski fjord Boku Kotorsku

**Sporazum su potpisali tadašnji ministri spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije (Goran Svilanović) i Republike Hrvatske (Tonino Picula).  Privremeni režim na granici važi i danas što Crnu Goru stavlja u bolji pregovaračku poziciju.

***Advokatska kancelarija iz Vašingtona je radila pro bono navodeći s kim su sve razgovarali i koje izvore koristili.

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
TAGGED:IndentitetKulturaPrevlakaranko rajkovićCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Ne postoje prepreke da Crna Gora kandiduje i srpski za jedan od službenih jezika Evropske unije
Next Article Nebojša Babović: Kao i SL u Srbiji, prigrliti identitetska pitanja, na zdrav način

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Dolazak Patrijarha svjedoči da Crkva nastavlja duhovnu i prosvetnu misiju Svetog Save

“Hram Hristovog vaskrsenja je počeo sa gradnjom 1993. godine u vrijeme velike ekonomske krize i…

By Žurnal

Gorazd Kocijančić: Maksim Ispovednik (580–662)

Piše: Gorazd Kocijančić Prevod sa slovenačkog: Milosav Gudović Tajna ovaploćenja Logosa u sebi skriva značenje…

By Žurnal

Sonja Tomović-Šundić: Vizija Svetog Petra – nema slobode bez jedinstva

Razgovarala: Hristina Janković Pravo nije nastalo iz države već iz potrebe zajednice da zaštiti slobodu.…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

GledištaDrugi pišu

Jovan Markuš: Završetak obnove Cetinjskog manastira – duhovnog ognjišta Crne Gore

By Žurnal
Gledišta

Spomenik zločincu ili borcu za slobodu?

By Žurnal
Drugi pišu

Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore za NIN: Pitanje statusa srpskog jezika je legitimno

By Žurnal
GledištaŽiva riječ

Šoja: Balkan je ugašeni vulkan koji može izroditi novu erupciju

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?