Subota, 21 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Pravo na srpsko ime u Crnoj Gori: Jelena Balšić, štamparija Crnojevića – 15. vijek

Žurnal
Published: 4. oktobar, 2026.
1
Share
Grb Crnojevića, (Foto: Magazin Politika)
SHARE

Ovih dana, svako dovođenje u vezu srpskog imena ili srpskog pridjeva sa bilo kojom temom iz Crne Gore, u dijelu javnog prostora se karakteriše kao napad na crnogorski identitet ili njegovo prisvajanje od strane države Srbije. Međutim, srpski identitet i istorija Crne Gore su toliko detaljno prožeti, da je sasvim jasno kako biti Srbin u Crnoj Gori, i osjećati državu Crnu Goru kao srpsku (državu, dakle, u kojoj žive i Srbi i koju su, pored drugih, gradili i Srbi) jednako je legitimno i potpuno ravnopravno sa onim – biti Crnogorac.

Piše: Oliver Janković

Jelena kći Lazara Hrebeljanovića, nije tek samo jedna u nizu vladarskih zetskih snaha, koje su u srednjovjekovnu Zetu došle iz okolnih feuda. Ona, kruševačka princeza, kao udovica Đurađa Drugog Balšića, upravlja Zetom u prvim decenijama 15. vijeka, najprije samostalno, a potom i kao potpora novom vladaru, svom sinu Balši Trećem. Kada je, po drugi put, ostala udovica (smrću drugog muža Sandalja Hranića) ona se vratila u Zetu, i tamo na skadarskom ostrvu Beška, obnavlja manastirski hram Svetog Đorđa i gradi Bogorodičnu crkvu Blagovjesti, u kojoj će biti sahranjena poslije smrti. Nije pretjerano reći da je Jelena Balšić jedna od centralnih figura zetskog 15. vijeka. I to ne samo po njenoj vladarskoj i diplomatskoj ulozi, niti samo po njenom ktitorskom opusu na Skadarskom jezeru (Zetskoj Svetoj gori), nego – možda prije svega – zbog njene književne ostavštine, sačuvane kao prepiska sa duhovnikom Nikonom Jerusalimcem u Goričkom zborniku. Sve to skupa, svakako prevazilazi granice nekog etničkog i nacionalnog identiteta (pa samim tim i neke, bilo koje države), ali svakako ostaje spomenik srpskog kulturnog i duhovnog utemeljenja u Zeti, ili utemeljenja zetske kulture i duhovnosti u srpskom identitetu.

Pravo na srpsko ime u Crnoj Gori: Zeta Nemanjića i Balšića – 14. vijek

50 godina poslije Jelenine smrti, krajem 15. vijeka, na Cetinju će početi sa radom štamparija Crnojevića, pod rukovođenjem jeromonaha Makarija. Cetinje je tada postalo novo sjedište Zetske mitropolije, koju je nepuna tri vjeka ranije, osnovao Sveti Sava Nemanjić. Sjećanje na tu svetosavsku osnovu Zetske eparhije, iskazano je i u štampanim djelima pomenute manastirske štamparije. U sklopu Psaltira Crnojevića, odštampan je i crkveni kalendar za 1494. godinu, a u tom kalendaru kao sveci sa crvenim slovom (početnim slovom ili svim slovima) navedeni su i Sveti Nemanjići: Sveti Sava, Sveti Simeon Mirotočivi i Sveti Stefan Dečanski. Ovo sasvim korespondira sa činjenicom da rimokatolički misionar Leonardis javlja 1642. da je bio na Cetinju i kaže da ”tamošnji narod i crkve slave svetog Uroša, kralja srpskog”( Arhiv Svete kongregacije za propagandu vjere, Rim, v. 60, f 502r, 460r). Otprilike u isto vrijeme, na osnovu sakupljenih činjenica na terenu, mletački putopisac M. Bolica je objavio značajnu publikaciju „Opis skadarskog sandžakata“, koju je publikovao već 1614. godine. U ovoj publikaciji o Cetinju i Cetinjskom manastiru on ostavlja jedan skromni zapis, koji doslovno glasi: „Na Cetinju je knez Batrić Vlatkov, a ono ima 70 kuća i 170 vojnika. Cetinje je smješteno u vrlo plodnoj ravnici dugoj 4, a širokoj 2 milje (oko tri kilometra). Na jednom kraju ravnice, na četiri velika i dobro uređena izvora, čija je voda vrlo hladna, slavni gospodar i knez Ivan Crnojević izgradio je mali ali veoma lijep manastir za kaluđere reda Sv. Vasilija srpskog obreda. U njemu je rezidencija episkopa, živi u njemu 25 kaluđera, a opslužuje ga još 40 drugih crkvenih ljudi i slugu. Taj prelat kao mitropolit duhovni je vladar svih stanovnika Crne Gore i nad sobom priznaje samo vlast pećkog patrijarha“.

Pravo na srpsko ime u Crnoj Gori: Nemanjići – 13. vijek

Iskoračili smo dva vijeka naprijed, kako bismo istoriografski osvijetlili karakter nastanka Cetinjskog manastira, i sadržaj njegovog književnog štamparskog izdavaštva. Kroz ove putopisne zapise zapadnih i latinskih pisaca, kojima se sigurno ne može pripisati neka velikosrpska ideologija, dobijamo jasnu sliku zašto je grb Crnojevića, jedan od rijetkih sačuvanih artefakta starog Cetinjskog manastira, kao dvoglavi bijeli orao spuštenih krila, vizuelno nasljeđe nemanjićke epohe. (Prof. Predrag Vukić, Višestruka uloga i značaj Cetinjskog manastira kroz istoriju, Monografija Cetinjskog manastira, Cetinje, 2014, str. 35)

Ovo je mali podsjetnik, priručnog karaktera, za sve one neupućene, kojima se medijski i propagandno nameće mišljenje da je srpsko ime u Crnu Goru uvedeno odnekud sa strane, i da je današnji pomen srpskog naroda, srpske kulture u Crnoj Gori, iskaz uperen protiv države. Nasuprot tome, istorijski izvori jasno svjedoče da utemeljenje srpskog narodnog identiteta u samoj Crnoj Gori, potiče makar iz 11. vijeka i da je ono savremenik nastanka i razvoja crnogorske države, još od njenih srednjovjekovnih dukljanskih početaka.

Tekstovi objavljeni u kategoriji „Gledišta“ ne izražavaju nužno stav redakcije Žurnala
TAGGED:15. vijekBalšićioliver jankovićSrednji vijekCrna GoraCrnojevići
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Ovdašnji komesari protiv evropskih komesara
Next Article Ranko Rajković: Ekološka država?!

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Hrabra nagrada herojski hrabrom Asanžu

Odluku o nagradi najpoznatijem svetskom uzbunjivaču i stradalniku, doneo je autoritativan žiri jedne od najuglednijih…

By Žurnal

Nina Savčić: Ako je umetnost ogledalo vremena, morala bi biti luda

Piše: Nina Savčić Mašta, snovi, nesvesno, antiburžoasko delovanje bili su u osnovi nadrealizma. Osloboditi se…

By Žurnal

Prljav posao sa zelenom energijom

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora - to žele i balkanske zemlje poput Crne Gore.…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Komnen Bećirović: Slovo o Lovćenu

By Žurnal
Gledišta

Elis Bektaš: Skaska o pornografiji i o jednoj korisnoj poduci

By Žurnal
Gledišta

„Martovsko sjećanje“ donosi novu pomoć

By Žurnal
Drugi pišu

Goran Komar: Podsjećanje na svojeručne zapise crnogorskih mitropolita 17. vijeka

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?