Ponedeljak, 23 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
MozaikNaslovna 4PolitikaSTAV

Poređenje robne razmene Srbije sa državama SAD-a u 2023.

Žurnal
Published: 17. januar, 2024.
Share
Ilustracija
SHARE

Otvaranje američkih podataka o robnoj razmeni metropolitskih područja (link) podsetilo me je na rad na doktorskoj disertaciji pre više od 20 godina, kada sam ove američke podatke koristio kako bih utvrdio uticaj formiranja NAFTA-e na promenu geografske koncentracije industrijske proizvodnje i robne razmene u pravcu meksičke granice (i u Meksiku se dogodilo isto, ali nisam imao regionalne podatke).

Ilustracija

Piše: Miroslav Zdraković – makroekonomija.org

Naziv disertacije „Aglomeracije i tokovi robne razmene“ ukazuje na drugačiji pogled na državnu i međunarodnu trgovinu: države formiraju jedinstvena statistička područja sa podacima, a unutrašnja ekonomska dinamika nam ostaje sakrivena. Moguće je, na primer, da više trguju Beograd i Sofija nego Srbija i Bugarska po njihovom isključivanju. Aglomeracije predstavljaju centre aktivnosti uslužnih delatnosti, dok su poljoprivreda i industrija mnogo više diversifikovani i rasprostranjeniji van urbanih područja. Za poljoprivredu je to očigledno, potreba za obradivim zemljištem, dok je kod industrije to posledica nižih troškova rada i manjeg gubitka vremena u saobraćaju, u odnosu na život i rad u velikim aglomeracijama.

Prva tabela prikazuje uporedive podatke o robnom izvozu 40 metropolitskih područja (aglomeracija) u devet meseci 2023. kao i podatke za Srbiju i četiri njena regiona, bez podataka za Kosovo i Metohiju (izvoz 640 a uvoz 4.249 miliona evra u istom periodu).

Udeo metropolitskih područja u ukupnom izvozu SAD iznosio je 87,2%, a ovih odabranih 40 bio je iznad 50%. Najveću vrednost izvoza imali su Hjuston, Nju Jork, Los Anđeles, Čikago, Dalas i Nju Orleans. Podaci za uvoz nisu dostupni, a može se pretpostaviti da najveći deficit u razmeni SAD ostvaruju Nju Jork i Los Anđeles, kao najveće luke i distributivni centri, preko kojih se roba plasira u ostale delove SAD-a.

Srbija je sa izvozom vrednim 23,3 milijarde dolara uporediva sa Atlantom i Sinsinatijem, i ovo je veoma ilustrativan pokazatelj: obe ove aglomeracije nemaju izlaz na more (okean) i karakterišu ih industrija i poljoprivreda, a ne neke moderne uslužne delatnosti (izvinjavam se ukoliko grešim, zaostao sam u vremenu).

Vojvodina je uporediva sa metropolitskim područjem Riverside-San Bernardino-Ontario, CA koje predstavlja zaleđe Los Anđelesa, i intenzivno poljoprivredni region, pa je i ovo poređenje na mestu. Beograd je uporediv sa Sakramentom i Providensom, oba područja u blizini okeana, na suprotnim krajevima SAD-a. Sa Providensom su uporedivi i regioni Šumadije i Zapadne Srbije i Južne i Istočne Srbije, te mi iz ove perspektive ne izgleda slučajnim da sam studijski boravio na Univerzitetu Rod Ajlanda (40-tak kilometara južno od Providensa) sa malo mlađim kolegom iz Srbije u januaru 1998. godine.

https://www.census.gov/foreign-trade/statistics/historical/metro.html

Poređenje naših podataka sa američkim državama omogućuje dodatan uvid o proizvodnim (izvoznim) i distributivnim (uvoznim) centrima unutar SAD-a i Srbije.

Srbiju krasi ogromna spoljna neravnoteža kao i SAD, pa je to dokaz da smo odlični učenici MMF-a gotovo četvrt veka, a to smo bili i u ranijoj prošlosti.

Prijatno iznenađuje činjenica da je vrednost izvoza Srbije veća od vrednosti 28 američkih država i tri područja (Porto Riko, Virdžinska ostrva i područje Kolumbije).

Srbija ima uporedivu vrednost izvoza sa Alabamom i Minesotom i ovo je veoma prigodno poređenje jer su obe ove države pretežno industrijske i poljoprivredne.

Mada, ako pažljivije pogledamo u tabeli naviše, na 19. mestu se nalazi Arizona, pa je možda poređenje Srbije sa njom još prigodnije. Arizona je imala za 3,1 milijardi dolara veći izvoz, za 3 veći uvoz pa je imala za 0,1 milijardi manji deficit od Srbije. Vojvodina ima sve slabiji kvalitet zemljišta pa će u skoroj budućnosti biti prikladnije poređenje Srbije sa Arizonom, nego sa Alabamom i Minesotom. Velike površine pod rezervatima u Arizoni, ne rađaju mi, na žalost, nikakve sličnosti sa situacijom u Srbiji.

Vojvodina je uporediva sa Kanzasom i Koloradom i ovo je rezultat koji nismo mogli ni izmaštati, sam se izlistavanjem pojavio. Obe ove američke države su džinovske žitnice uporedive sa Vojvodinom.

Beograd se nalazi između Nju Hempšira i Arkansaza, i reći ćemo da je ipak sličniji prvom, poznatom kao Nova Engleska.

Oba regiona Srbije, izvan pokrajina i Beograda, uporediva su sa Oklahomom i Zapadnom Virdžinijom, mada su po geografskim karakteristikama bliže ovoj drugoj: brdovitoj i šumovitoj. Zapadna Virdžinija ostvaruje suficit u robnoj razmeni, kao i Srbija izvan pokrajina, pa je ovo još jedna sličnost.

Kosovo i Metohija je uporedivo sa Havajima i buduću politiku mirne reintegracije u ostatak Srbije treba osmisliti po ugledu na ovu američku državu, ako ne po ugledu na položaj Maora na Novom Zelandu.

Najveći deficit u trgovini u SAD imaju Kalifornija (249,1 milijardi dolara), Ilinois (133,2), Mičigen (96,9) i Nju Džersi (92,4 milijarde dolara – deo prometa Nju Jorka). Ovde me je iznenadilo da je čak sedam država imalo veći deficit od Nju Jorka, ali to je posledica mog nedostatka znanja, pa svašta još može da me iznenadi ukoliko duže od dve decenije ne pratim detaljnu dinamiku industrijske proizvodnje i tokova razmene SAD-a.

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Šta se krije iza napada na Pavlinu?
Next Article Istorija i televizija: „Holokaust“, serija koje je Nemce suočila sa prošlošću

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Kurti ,,spašava crnogorsku naciju“

Ako se zaista iskreno brine za sudbinu samo Crnogoraca, Kurti bi mogao da nam predostavi…

By Žurnal

Lider čuvenog američkog benda zakazao koncert u rezidenciji vladike SPC u Hrvatskoj

Piše: Antonije Kovačević Poznati američki muzičar i umetnik Blejn Lesli Rejninger, vođa legendarnog benda Taksidomun…

By Žurnal

Problem imenovanja jezika u katalogizaciji bibliotečke građe u Crnoj Gori

Diskriminacija srpskog naroda i prekrajanje istorijske i svima očigledne kulturološke istine o Crnoj Gori vrlo…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Naslovna 3Politika

Napad Hamasa na Izrael i odgovor: Košmar i kraj mogućnosti Palestine?

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 2STAV

Šegrti Eltona Džona branili su dečanska zvona

By Žurnal
Mozaik

FIFA izbacuje jednu reprezentaciju sa SP, odluka pada u petak

By Žurnal
Politika

Sumrak liderstva u Evropskoj uniji

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?