Sonja Tomović Šundić objavila knjigu “Platonova antropološka ideja” u izdanju JU Narodna biblioteka “Njegoš” iz Nikšića
“Platon je filozof čovjeka, utoliko što je nastojao da razvije filozofiju u kojoj se znanje uzima kao osnov ljudskog postojanja, racionalnost i moralnost za svrhu privatnog i javnog, idealna država za cilj političkog mišljenja i ponašanja. On je zainteresovan za čovjeka, ne samo kakav bi trebalo da bude, već kakav jeste u zajednici”, zapisala je prof. dr Sonja Tomović Šundić u svojoj najnovijoj knjizi “Platonova antropološka ideja”.
Knjigom je željela, kako je istakla, da zainteresovanost za proučavanje platonizma proširi za, dosada nedovoljno istaknutu, antropološku dimenziju, važnu za njegov osobeni način mišljenja.
“Platonovo učenje sadrži obilje antropoloških ideja o čovjeku koje su važne za produbljeno shvatanje ljudske prirode iz vizure naše racionalne prirode, političke i društvene suštine. Na pitanje ko je čovjek, on odgovara sistemom pojmova kojima, sui generis, obuhvata ljudsku prirodu u njenim različitim aspektima. Čovjek je odraz metafizički utemeljene ideje, njena konkretna manifestacija, budući da ono idealno određuje realno, apstraktna ideja ustanovljuje vidljivi svijet pojavnosti”, stoji u uvodnoj riječi pomenute knjige koju je izdala JU Narodna biblioteka “Njegoš” iz Nikšića.
Knjiga je objavljena u ediciji “Signum” i riječ je o petoj publikaciji.
“U osnovi moderne civilizacije prisutni su strepnja i beznađe, osjećaj promašenosti i otuđenje čovjeka od svega što može da osigura smisao ljudskom životu. Zato treba obnavljati platonizam kao relevantan odgovor na kolaps vrijednosti u savremenom dobu, poništavanje individualnosti i svrhovitosti, koji daju smisao moralu i politici. Platonova slika čovjeka se obrazuje u skladu sa njegovim poimanjem besmrtnosti i duhovnosti koja dominuje nad propadljivim fizičkim tijelom”, smatra autorka knjige kojom je približila Platonove antropološke ideje.
Platon je, prema riječima Tomović Šundić, obrazložio sistem pojmova i ideja bitnih za shvatanje čovjeka, ljudske prirode i kulture. Svi njegovi dijalozi, kako je kazala autorka knjige, ljepotom kazivanja, imaju estetsku i musaonu vrijednost kojoj vrijeme ne može naškoditi.
“U našem vremenu novac postaje ne samo sredstvo, već i svrha čovjekovog postojanja. Ovaj gubitak objektivno datih orijentira doprinosi srozavanju ljudskog bića na ogoljeno biološko postojanje… Platonova misao i danas je i te kako privlačna, zato što on zastupa tezu o neprikosnovenom umnom agensu u čovjeku koji ima božanski karakter”, smatra autorka koja je napisala brojne stručne knjige i naučne tekstove iz oblasti antropologije, filozofije, estetike.
“Za Platona je značajno kazati da je on postavio temelj za vjeru u dostojnost ljudske ličnosti, snagu njene individualnosti, jer je on tako snažno osuđivao moralnu ravnodušnost, a istakao težnju da čovjek živi u skladu sa vlastitim mišljenjem, vjerovao je u snagu ljudskog nadanja da svijet života možemo učiniti ljepšim i pravednijim”.
Još da današnji čovjek opravda to njegovo vjerovanje i ovaj svijet zaista učini ljepšim i pravednijim.
Svetlana Mandić
Izvor: Vijesti
