Ako bismo pod jednim sloganom htjeli da obuhvatimo suštinu upravo završene Manifestacije „Mart – mjesec srpskog jezika i književnosti“ – u organizaciji Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću i Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori – onda bi stihovi iz jedne nezavršene pjesme Fridriha Helderlina mogli poslužiti toj namjeni: „Otkad jesmo razgovor ǀ I možemo čuti jedni druge“. Otkad jesmo na prostoru Crne Gore razgovaramo na srpskom jeziku i čujemo jedni druge na srpskom jeziku čija se snaga i ljepota projavljuju u srpskoj književnosti i ćiriličnom pismu.
O tim ključnim odrednicama srpskog duhovno-kulturnog i nacionalnog identiteta proteklih mjesec dana govorili su u formi nadahnutih predavanja prof. dr Robert Hodel, dr Svetlana Šeatović, prof. dr Rajna Dragićević, prof. dr Miloš Kovačević i prof. dr Predrag Petrović, kao i u formi razgovora koje su sa njima izvanredno vodili doc. dr Jelena Gazdić, rukovodilac Studijskog programa za srpski jezik i književnost, kao i njen kolega doc. dr Goran Radonjić, uz asistenciju talentovanih srbista mlađe generacije, mr Jelene Šaković i Luke Spasojevića.
Manifestacija je počela 2. marta Svečanom akademijom na Filološkom fakultetu na kojoj su pomenuti profesori istakli da visokoškolsko izučavanje srpskog jezika i književnosti datira još od 1947. godine i da je srpski jezik zaslužio da o njemu vode računa i akademska zajednica i država, kao i da je potrebno dogodine dostojanstveno obilježiti jubilej od 80 godina izučavanja srbistike.
Prof. dr Dušan Krcunović novi predsjednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori
Kad je riječ o tematskom bloku manifestacije posvećene srpskom jeziku, zadovoljstvo je bilo slušati prof. dr Rajnu Dragićević i prof. dr Miloša Kovačevića koji su ukazali na važnost leksikoloških, lingvokulturoloških, sociolingvističkih, sintaksičkih i stilističkih istraživanja. Iz nadahnutih izlaganja profesorice Dragićević, moglo se između ostalog, zaključiti da je leksika najbolje ogledalo istorije i kulture jednog naroda, dok je profesor Kovačević rekonstruisao složene sociolingvističke i političke okolnosti koje su uslovile razvoj političkih jezika od nekadašnjeg jedinstvenog srpskog jezika.
Manifestacija ja završena 26. 3. predavanjem i razgovorom u prostorijama Matice srpske u Nikšiću sa prof. dr Predragom Petrovićem, koji je ukazao na hiperprodukciju i sve pojavne oblike koji obilježavaju književnost 21. vijeka. Međutim, čini nam se da se u okvirima srpske kulture ono iskonsko ne mijenja. Iako se savremeni srpski roman sve češće okreće unutrašnjem svijetu, ličnim traumama, sjećanjima i preispitivanju identiteta, u njegovoj osnovi i dalje opstaju teme duboko ukorijenjene u kulturnom nasljeđu. Priče o odlasku, pripadanju, porodici ili gubitku, ma koliko bile oblikovane savremenim iskustvom, zadržavaju prepoznatljivu nit tradicije. To potvrđuju i najčešće riječi u Vukovoj zbirci narodnih poslovica – Bog, čovjek, žena, majka, kuća – u kojima je sabrano viševjekovno iskustvo srpskog naroda, njegov pogled na svijet i sistem vrijednosti. Upravo u toj neprekinutoj kulturnoj liniji postaje jasno da srpska književnost i srpski jezik, uprkos promjenama oblika i izraza, ostaju vjerni svojim temeljnim značenjima i pitanjima ljudskog postojanja.
Upravo su takvu živu vezu između tradicije i savremenosti tokom manifestacije osvijetlili i drugi učesnici. Osim profesora Petrovića, vrsni poznavaoci srpske književnosti prof. dr Robert Hodel i dr Svetlana Šeatović otkrivali su čitalačkom publikumu uzbudljive detalje iz života i stvaralaštva naših kanonskih pisaca i pjesnika: Iva Andrića, Miloša Crnjanskog, Dragoslava Mihailovića, Momčila Nastasijevića, Borislava Stankovića, Desanke Maksimović, Rastka Petrovića…
Posjeta danilovgradskom odboru Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori
Utoliko treba reći da je jednako (ne)objašnjiva nedovoljna zastupljenost ovih kanonskih pisaca srpske, južnoslovenske i evropske književnosti u programima za ono što bi trebalo da bude najvažniji nastavni predmet u svim školama, pa i crnogorskim, kao i upadljivo (neopravdano) odsustvo srednjoškolskih i gimnazijskih profesora na više nego uspješno organizovanoj Manifestaciji „Mart – mjesec srpskog jezika i književnosti“.
To na svoj način govori o posljedicama ponižavajućeg položaja srpskog jezika u crnogorskom pravnom sistemu koji počiva na Hobsovoj izreci koja istini suprotstavlja politički autoritet i njemu je potčinjava: auctoritas, non veritas, facit legem („autoritet, a ne istina, stvara zakon“).
No, nosioce vlasti u Crnoj Gori treba podsjetiti i na stanovište nedavno preminulog filosofa Jirgena Habermasa, koji je uspostavio pravi odnos između istine i autoriteta u korist istine, a nasuprot Hobsu: veritas, non auctoritas, facit legem, dakle, „istina, a ne autoritet, stvara zakon“. Svi akteri Manifestacije „Mart – mjesec srpskog jezika i književnosti“ svjedoče tu istinu na kojoj treba da se zasniva lični profesionalni integritet, ali i pravni i obrazovni sistem. Tako je „Otkad jesmo razgovor ǀ I možemo čuti jedni druge“.
Doc. dr Jelena Gazdić, rukovodilac SP za srpski jezik i južnoslovenske književnosti
Prof. dr Dušan Krcunović, predsjednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori
