Četvrtak, 12 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Od recepcije do kulta: Petefi kod Srba

Žurnal
Published: 19. novembar, 2023.
Share
SHARE

Dvestogodišnjicu rođenja velikog mađarskog pesnika i revolucionara, Šandora Petefija (1823–1849), Matica srpska je na dostojan način obeležila 3. novembra, zajedno sa Nacionalnim savetom mađarske nacionalne manjine, Centrom za obrazovanje, istraživanje i kulturu vojvođanskih Mađara, kao i Srpskog instituta u Budimpešti.

U svečanoj sali Matice, uz učešće eminentnih hungarologa, komparatista i istraživača, održan je okrugli sto „Tradicija Šandora Petefija u srpskoj književnosti i kulturi“ te je tom prigodom promivisana i dvojezična knjiga Vladislave Polit (1886–1966): „Petőfi a Szerbeknél. Petefi kod Srba” u prevodu Ferenca Nemeta.

Ovo delo predstavlja pravi raritet, budući da je ne poseduje ni Biblioteka Matice srpske, a kuriozitet je i u tome da je objavljeno na mađarskom jeziku u  Novom Sadu, 1912. godine, u srpskoj štampariji „Branik“. To je zapravo, skraćena verzija doktorske disertacije Vladislave Polit. Inače, autorka slovi za prvu Srpkinju, koja je doktorirala na Filozofskom fakultetu u Budimpešti. Ovo retko i zanimljivo štivo je, sve do sada (111 godina kasnije) zbog jezičke barijere nije bilo dostupno srpskim istoričarima književnosti. A ono prvi put sažima i dokumentuje prisutnost lirike znamenitog mađarskog pesnika u srpskoj književnosti, počev od recepcije pa sve do narastanja njegovog kulta.

Svega šest godina od Petefijevog nestanka, otpočela je njegova recepcija u srpskoj književnosti, kada je Jovan Jovanović Zmaj 1855. preveo pesmu Razorena čarda (A csárda romjai). Time je Petefijeva lirika postala deo srpske književnosti. Utemeljivači njegovog kulta u srpskoj književnosti bili su upravo sam Zmaj, te Đura Jakšić i Laza Kostić, a njima  su se u 20. veku  priključili brojni prevodioci Petefija: Bogdan Čiplić, Maden Leskovac, Veljko Petrović, Danilo Kiš, Sava Babić i drugi. Istina, razvojni tok Petefijeve recepcije u srpskoj književnosti od druge polovine 19. veka do danas bio je neujednačen, sa povremenim usponima i padovima, ali kontinuiran i istrajan.

U svom pomenutom radu je Vladislava Polit, između ostalog, ukazala i na okolnost, da je uticaj Petefijeve poezije na srpske pesnike 19. veka bio itekako prepoznatljiv, ali i na to da su odlični prepevi pojedinih njegovih pesama – pre svega Zmajevi prevodi – omogućili i folklorizaciju nekih njegovih stihova (Falu végén kurta kocsma – Na kraj sela čađava mehana; Ezrivel terem fán a meggy – Višnjičica rod rodila itd.) koje su potom pevane uz zvuke tamburice, i to kao izvorne, sprske narodne pesme.

Sve u svemu, možemo konstatovati, da iz knjige Vladislave Polit isijava posvećenost, ljubav i oduševljenje prema Petefijevoj lirici, koja je iz godine u godinu postajala sve popularnija među Srbima. Po njenom viđenju, srpskoj recepciji su u najvećoj meri doprineli, pored Jovana Jovanovića Zmaja, i Blagoje Brančić i Milan L. Popović. Štaviše, ona čak jednoznačno konstatuje da je Brančić bio inicijator Petefijevog kulta kod Srba, budući da ga nije samo prevodio, već ga je istraživao i pisao o njemu, dok je kao profesor novosadske gimnazije, svojim učenicima, kao ideal, postavio upravo Petefijev lik.

Na osnovu istraživanja Vladislave Polit znamo i to da je Petefija čitalačkoj publici u Kraljevini Srbiji, i to 1904. godine, predstavio Milan L. Popović, koji je u beogradskom listu Delo objavio jedan rad o njemu. A popularnost slavnog mađarskog pesnika potvrđuje i podatak da je crnogorski knjaz Danilo (najstariji sin Nikole Prvog), po sopstvenom priznanju, Mađarsku upoznao preko njegovih lirskih pesama, te da je Aleksa Šantić, koji je tada živeo u Mostaru, sa oduševljenjem čitao Brančićeve prevode Petefija. Možemo se u potpunosti složiti i sa konstatacijom Vladislave Polit da je Petefijevo pesničko stvaraštvo kod Srba i dalje sveže i živo, da nikako ne posustaje, i ne bledi.

Đeze Bordaš

Izvor: dnevnik.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article „Filosofija u akciji“: Svjetski dan filosofije
Next Article Međunarodno hapšenje mafijaša pokazuje da su kriminalne veze Amerike i Italije još jake

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Šta je to Virtue Signaling?

Bukvalan prevod ovog termina bi glasio „signalizacija vrline”. Već sam naziv nam ne govori puno…

By Žurnal

Bećković o „Oluji“: Golgota preko Jugoslavije – Najduža kolona koju je svet video

U jednom vijeku smo doživjeli dvije golgote srpskog naroda: golgotu preko Albanije u Prvom svjetskom…

By Žurnal

Za šta se bori „mali od Srbije“?

Hajduk protiv vetrenjača. David protiv Golijata. Za Novaka Đokovića ovo su bile samo priče koje…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoMozaikNaslovna 6STAV

Kako upokojiti vampira?

By Žurnal
Mozaik

Naučno dokazano – boravak na morskoj obali je zaista lekovit

By Žurnal
KulturaMozaik

Mračni kolorit – „Nostalgija“

By Žurnal
MozaikNaslovna 4Politika

Čistka u Kijevu: Ko (ne) može da smijeni ukrajinskog ministra odbrane

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?