Piše: Miloš Lalatović
Sigurno se mnogi od generacija koje su devedesetih bili djeca i tinejdžeri, sjećaju američkog pjevača Brajana Vornera, poznatijeg kao Merilin Menson, koji je i danas aktuelan, njegovih skandala, optuživanja za ubistva i samoubistva u školama, protesti roditelja i religioznih zajednica protiv njegovih koncerata. I sve to za nas u liberalnoj Americi. Izgleda, da i nije tako liberalna, koliko nam se čini. Naziv umjetničkog imena je uzeo od imena i prezimena dvoje kultnih ljudi američke pop kulture, glumice Merilin Monro i serijskog ubice Čarlsa Mensona.
Mensonovi koncerti i spotovi, počev od samog njegovog izgleda i ostalih članova benda sa ogromnom količinom šminke, ženskim halterima, striptizetama, izazivali su šok u javnosti, pogotovo kod konzervativnih ljudi. Pa tako i Mensonov muzički žanr, koji je teško odrediti, sa kombinacijom industrial metala, panka, pa i kabarea, pripada između ostalog tzv. šok roku. Utemeljivač ovoga pravca je legendarni Alis Kuper, koji se pojavio na muzičkoj sceni sa karikaturisanjem “Bitlsa“, koji su šezdesetih i sedamdesetih godina bili mega popularni.
Pored rok muzike, vidimo da se elementi šokantnosti pojavljuju i u drugim muzičkim i uopšte životnim pravcima, emisijama, poput rijaliti programa, jutjub zanimanjima. Iako ih mnogi osuđuju i ružno komentarišu, ovim ljudima popularnost raste. Što više osude to više popularnosti i novca. Negativna antireklama. Ovo posebno privlači mlade ljude, koji su većinom antikonzervativno orijentisani, sa željom i radoznalošću za razne “zabranjene“ stvari.
U okviru turbo folk muzike, koja je karakteristična za balkanski prostor, a sama ta muzika je mješavina tradicionalne narodne muzike sa brzim ritmovima dens, pop, pa i rejv, ali i drugim stilovima muzike, zavisno od opredeljenja samog pjevača. U okviru iste pojavljuju se i te kako šok elementi, počev od razgolićenih pjevačica, ekstremnom veličanju materijalizma, kriminala, “bijesnih“automobila, skupih narkotika, poput kokaina, uopšte stila života, za koji mnogi tvrde da pored toga što je etički vrlo diskutabilan, prost, jeftin i kičast. Ipak, neki izvođači su još devedesetih u isto vrijeme kad i pomenuti Menson izgradili status šok zvijezde. Naravno, odmah pomislimo na Jelenu Karleušu. Karleuša je pored razgolićenog imidža poznata po kontraverznim izjavama poput one na početku karijere “da su sve pjevačice ku. ve“. Onda je uslijedio imidž gdje nosi na nastupima rogove, njen lični život, čiji detalji izlaze u javnost i itd.
U zadnje vrijeme pojavio se još jedan predstavnik “šok turbo folka“, iako se u početku i još uvijek zvanično predstavlja kao reper. U pitanju je izvođač sa umjetničkim imenom Desingerica. Poznat je po nastupima gdje publiku lupa cipelom po glavi, rendanju sira po istoj, spominjanju pijanstva i droge u tekstovima pjesama. Eto, pored Karleuše, turbo folk je dobio i muškog predstavnika njegove šok varijante. I kao što su nekad roditelji burno reagovali na Mensona, tako danas na našim prostorima reaguju na Desingericu, na šta se on samo osmjehuje, a popularnost i novac na računu mu rastu.
Ne znam koliki je kvalitet “šok turbo folka“, ali se bez obzira na etičke stavove može reći da Merilin Menson ima kvalitetnu muziku, glas, a i sama šokantnost nije puko izazivanje pažnje, nego predstavlja karikaturisanje američke popularne kulture, što on odlično radi.
I tako, ako neko želi da bude popularan, samo neka šokira javnost, jer što reče negdje neko“ono što je obično jeste dosadno“.