Čini se da problem prekomjernog zapošljavanja u nekim kompanijama poprima preozbiljne razmjere. Uz to treba dodati da se uglavnom radi o partijskom zapošljavanju u kome se najmanje vodi računa o potrebama preduzeća i kvalifikaciji ljudi koji se zapošljavaju. To je posebno izraženo u onim sredinama gdje je tranzicija ostavila teške socio-ekonomske posljedice, pa su državna energetska preduzeća jedini “spas” kako bi se spriječio odliv stanovništva. Ipak, imamo i dobrih primjera kao što je CGES, ali nažalost, izuzetak koji potvrđuje pravilo, kazao je za Bankar Mladen Grgić, savjetnik Predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju.
On je kazao da zaista cijeni aktivnosti ministra energetike Saše Mujovića, i dodao da se “često čini da radi Sizifov posao”.
-Iako je evidentno da kod menadžmenta ministarstva postoji volja da se uvede red, čini se da je ovaj problem mnogo kompleksniji, i da ne zavisi samo od volje jednog organa. Cijeli sistem je rob partijskih dogovora i vaninstitucionalnih aranžmana koji nažalost ograničavaju rad ministarstva.
Korporativna kultura umjesto partijskih bordova
Predsjednik države je početkom godine vratio na ponovno odlučivanje zakon o izmjeni i dopunama zakona o privrednim društvima, koji je upravo bio instrumentalizovan tako da se ostvare partikularni partijski interesi u bordu direktora jednog od najvažnijih državnih kompanija. Vraćanjem zakona se htjela poslati poruka da sistemske zakone ne smijemo dirati kako bismo dolazili do brzih političkih ciljeva, pogotovo ako promjenama ne prethodi javna rasprava ili širi društveni dijalog. Nažalost, Zakon je ponovo izglasan i omogućio je upravo “preuzimanje” kontrole partija nad tim preduzećem. Kasnije smo svjedočili i promjeni predloga članova, a sve kao rezultat partijskih razmirica i prepucavanja.
Ako želimo da energetski sektor bude jedan od stubova, a ja bih rekao da ima potencijal da bude i sam temelj naše ekonomije, moramo uvoditi korporativno upravljanje.
Montenegro Works je bila dobra ideja koja je loše postavljena, jer je to moralo biti praćemo velikim sistemskim reformama i prilagođavanjem zakona. Očekujemo uskoro i neki sličan predlog, ovoga puta možda kao plod šireg dijaloga i uključivanja više institucija, uključujući i nevladin sektor. Postoje razna rješenja, od onog u Grčkoj gdje je osnovana holding kompanija koja je preuzela rukovođenje najznačajnijih državnih aseta. A ima i primjera gdje se uvođenjem reda u izbor upravljačkih tijela unaprjeđuje korporativna kultura kompanija. Vidjeli smo i kod nas da je moguće organizovati otvorene konkurse, ali potrebno je da to postane pravilo, i da je svima u sistemu jasno koji su naši strateški energetski ciljevi.
Ne čekati slom da bi došli do katarze kao u Grčkoj
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development) ustanovila je Smjernice za korporativno upravljanje državnim preduzećima, i ako pogledate praksu, nećete naći model koji je isti u svim zemljama, ali ćete naći težnju istim principima dobrog upravljanja. Ipak, uz sve modele koje možemo da primjenimo, i zakonske promjene, sve je to nedovoljno ako ne dođe do promjene političke kulture koja državna preduzeća neće doživljavati kao plijen, i gdje će državni interes biti ispred partijskog. U Grčkoj, koju sam pomenuo, katarza se desila nakon jedne od najvećih ekonomskih i finansijskih kriza u istoriji te zemlje te uz asistenciju raznih međunarodnih organizacija. Nije pametno čekati takve trenutke za donošenje teških odluka, jer uvođenjem reda u energetski sektor možemo ublažiti buduće finansijke krize koje mogu doći kao posledica energetskih šokova uslovljenih geopolitičkim dešavanjima. Rekao bih da postoji volja i znanje u ministarstvu, ali je potrebna šira politička podrška – zaključio je Grgić.
Izvor: Bankar.me
