Subota, 16 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoMozaik

Mentalitet – misteriozna supstanca koja spaja i razdvaja ljude

Žurnal
Published: 16. mart, 2023.
Share
© pexels/pixabay
SHARE
„Ma to je taj balkanski mentalitet!“ – rečenica je koju smo svi makar jednom izgovorili (ili barem pomislili) kada smo se našli u nekoj čudnoj ili neugodnoj situaciji u našoj ili nekoj od zemalja regiona, pravdajući time postupak ili situaciju druge osobe. Šta je zapravo mentalitet, koje su to osnovne karakteristike pojedinih naroda i zbog čega se balkanski češće koristi kao negativan primer?
© pexels/pixabay

Mentalitet je ono što jedan narod čini iznutra, njegove duboke strukture svesti koje su u svojoj osnovi postojane i stabilne, a koje oslikavaju spoj različitih istorijskih epoha. Međutim, ruski sociolog Maksim Rudnjov istakao je da su ljudi različitih nacionalnosti na jednoj teritoriji više slični među sobom, no što se razlikuju: stanovnici evropskih država po vrednostima bliski su jedni drugima, a razlika se ogleda u preovladavanju jedne u odnosu na ostale vrednosti, dok u odnosu na stanovnike drugih kontinenata postoje drastične razlike.

Kombinacija mentalnih, emocionalnih i kulturnih karakteristika, kao i vrednosti osobe ili grupe, a često i čitavog naroda čine mentalitet. Sama reč „mentalitet“ potiče od latinskog mentis – duša, duh, um. Veruje se da je ovaj termin prvi put u istoriji upotrebio francuski etnolog i antropolog Lusijen Levi-Brul 1910. godine, uporedivši  razmišljanje modernih ljudi i predstavnika primitivnog plemena: „primitivni mentalitet“ se toliko razlikovao od „modernog“ da mu je naučnik dao posebno ime. Iako još uvek ne postoji jasna i jedinstvena naučna definicija mentaliteta, istraživači ne dižu ruke, već nastavljaju da proučavaju ovaj fenomen.

Kako se razlikuju mentaliteti različitih država sveta

Japan, kao ostrvska zemlja, često je na meti cunamija, zemljotresa i tajfuna, a upravo sa ovim geografskim i klimatskim uslovima obično se povezuju i njihove nacionalne crte, odnosno ove prirodne nepogode donekle i određuju njihov mentalitet upravo suprotnim reakcijama: Japanci su izrazito mirni, ljubazni i brižljivi jedni prema drugima „zahvaljujući“ mnogim nepogodama koje preživljavaju, jer jedino na taj način mogu opstati kao nacija. Njihova svest o tome da su svi oni jedinke jednog društva, rađa ljubaznost i svest o tome da su svi jednaki.

Rusija 

Većina stereotipa koji se vezuju za ruski narod takođe su uslovljeni geografijom ove zemlje, a konkretno – njenim gabaritima. Upravo otud i popularni izraz „široka ruska duša“. Ipak, upravo zbog svojih gabarita, Rusija je i zemlja kontrasta, pa se tako mogu uočiti krajnosti poput ekstremne pobožnosti i potpune bezbožnosti, gostoprimstvo i potpuna izolacija i netrpeljivost prema ljudima, praktičnost i potpuna nezainteresovanost za bilo kakvo poboljšavanje i pojednostavljivanje procesa.

SAD

O nacionalnom karakteru Amerikanaca takođe postoji prilično jedinstveno i ustaljeno mišljenje – stanovnici Amerike su velike patriote, duboko ubeđeni o savršenstvu svoje zemlje i njenoj izuzetnosti. Pored ovih osnovnih, tu su i kvaliteti poput slobode, jednakosti i druželjublja koji odlikuju američki narod.

Skandinavske zemlje

Skandinavske zemlje iz godine u godinu nalaze se na samom vrhu spiskova najsrećnijih zemalja sveta, a razlog tome jeste zadovoljavanje malim stvarima. Saglasno tome, neke od ključnih vrednosti skandinavskog naroda jesu jednakost, skromnost i zahvalnost, a njihov cilj nije boljitak za pojedinca, već za čitavu naciju.

U Švedskoj, na primer, postoji još jedan koncept koji karakteriše umerenost i dovoljnost u svemu – „lagom„. Ova reč potiče iz doba Vikinga. Lagom se i danas smatra najvažnijom nacionalnom osobinom Šveđana i odnosi se na umerenost u svim oblastima potrošnje – od hrane do prirodnih resursa.

Zapadna Evropa

Stanovnike evropskih zemalja odlikuje ljubav prema tradiciji i narodnim običajima, pa je tako za Italijane deo kulturnog nasleđa i „bella figura„ odnosno ostavljanje dobrog utiska na druge, dok su glavne odlike nemačkog mentaliteta dobra organizovanost, poštovanje zakona i princip „red, rad i disciplina“.

Balkan

Kada je reč o balkanskom mentalitetu, on je veoma specifičan. Burna istorija u kojoj je Balkan praktično bure baruta, dovela je do toga da se o lokalnom mentalitetu nažalost češće govori u negativnom, nego u pozitivnom kontekstu, te se balkanskom mentalitetu radije pripisuju nekonzistentnost, nepromišljenost i krutost u razmišljanju. Iako sve ove osobine jesu dominantne na našem području, one nisu jedino što krasi Balkance – Balkanci su i mudri, izdržljivi i sa sjajnim smislom za humor, a upravo su ove osobine u najizazovnijim vremenima balkanski narod očuvali od potpunog istrebljenja.

Izvor: rt.rs
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Saopštenje Biblioteke Srpske Patrijaršije
Next Article Danilović: Jedino ispravno i korektno je da RTCG otkaže sučeljavanje kandidata

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Dobrodošao dostojni, oprosti nedostojnima

Velika je radost i nema manje stope zemlje pod nebeskim svodom danas od Crne Gore,…

By Žurnal

Vladan Perišić: Isusova smrt, veliki petak i velika subota

Piše: Vladan Perišić Danas (na Veliki petak) čovek je sam. Kao hrišćani znamo: niko od…

By Žurnal

Nećemo se dogovoriti

Nema niko više živaca za naše drage političare i njihove ambicije maskirane pričom o poštenju…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

FILMSKA KRITIKA: Žuta kuća ili Satana se smeje

By Žurnal
Mozaik

Evropa je umjetnici dala povjerenje, ali gdje je nestao Evrosong koji smo voljeli

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 4

Male plate, inflacija odlikaša, deficit nastavnika: Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru muče isti problemi u prosvjeti

By Žurnal
Mozaik

Prof. dr Milorad Jevrić gostovao u Društvu „Sveti Georgije“ u Nikšiću

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?