Četvrtak, 30 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Gledišta

Markovdanska litija u Podgorici: Svetinja Manastira Svetog Marka nas priziva i osvećuje

Žurnal
Published: 9. maj, 2026.
Share
Foto: Mitropolija
SHARE

Piše: Vesna Dević/ Boris Musić

Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije sa Njegovim preosveštenstvom Episkopom dioklijskim g. Pajsijem, sveštenstvom i monaštvom, večeras, 8. maja, predvodio je tradicionalnu Markovdansku litiju ulicama Podgorice, povodom slave Glavnog grada – Svetog apostola i jevanđelista Marka.

Litija sa moštima Svetog Simeona Dajbabskog krenula je od Crkve Svetog Georgija pod Goricom ka mjestu gdje se nekada nalazio Manastir Svetog Marka, koji je po predanju sagradio Sveti Sava, a na kojem se sada nalaze kuće čestite porodice Đečević koja svake godine dočekuje učesnike Markovdanske litije.

Nakon što je blagoslovio porodicu Đečević i sve učesnike litije, Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije je kazao da se Sveti apostol Marka, iako nije pripadao prvom redu dvanaestorice apostola, nego drugom redu sedamdesetorice apostola, pokazao kao veliki svjedok Hristovoga djela na zemlji. Kada je svoje Jevanđelje, koje je napisao po molbi rimskih hrišćana, ponio svome učitelju koga je pratio vjerno, apostolu Petru da pogleda, on je odobrio to Jevanđelje Markovo kao vrlo pouzdano i istinito.

„A Sveti Marko piše o Vaskrsenju predivna svjedočanstva. Kako se prvo Gospod javio ženama mironosicama i kako su one javile apostolima da je Hristos vaskrsao, a oni uplašeni, istraumirani, razasuti, još pod najstrašnijim utiskom Hristovih stradanja – Hristove golgote, nijesu povjerovali. Onda se Gospod opet javi, piše Sveti apostol Marko, nekoj dvojici Hristovih učenika iz broja sedamdesetorice, pa ni njima ne vjerovaše“, besjedio je Mitropolit, podsjetivši da se već po Palestini počelo pričati da je vaskrsao Gospod i da se javio kao Pobjeditelj smrti i da se, kako bilježi Sveti Marko, javio dvanaestorici kad su bili zajedno i prekorii ih za njihovo nevjerovanje.

Osvrnuvši se na riječi Prepodobnog oca našega Justina koji je kazao da ako se iko nasumnjao u Hristovo Vaskrsenje, onda su to bili apostoli, istakao je da su oni sve vijesti o Hristovom Vaskrsenju po sto puta provjeravali i nisu vjerovali, iako su se radovali toj vijesti, dokle im se sam Gospod nije javio. A apostol Toma, koji nije bio među apostolima kada im se Gospod javio, rekao je da dokle Ga on ne vidi i ne opipa rukama Njegova rebra i rane na Njegovom tijelu, neće vjerovati. Kada mu se javio Gospod, Toma je ispovjedio: Gospod moj i Bog moj!

„Htjeli su Sveti apostoli da se lično uvjere da onaj koji je postradao na krstu, koga su gledali kao nemoćnoga kako ispušta svoj duh i preklanja glavu u naručje Oca svoga nebeskoga, da se On isti javio u tijelu, ne kao priviđenje, nego kao onaj isti Gospod, kao Pobjeditelj smrti. I kasnije, kada ih je Gospod obukao u silu sa visine, oni apostoli u kojima je ranije bio ušao strah u srca, ispunili su se hrabrosti. Obukli se u silu Božije istine i pravde i ljubavi, pa su postali neodoljivi i nepobjedivi svjedoci Vaskrsenja Hristovoga“, kazao je Vladika.

Upravo to svjedoči i Sveti apostol Marko, koji je sa Petrom i Pavlom obišao svu vaseljenu – od Palestine, preko Sredozemlja, do Rima. Vjerovatno je prolazio i preko ovih naših krajeva, makar preko primorja, a svoje djelo je završio u Aleksandriji, pa se i dan-danas proslavlja kao zaštitnik Aleksandrijske patrijaršije i velikog znamenitog grada Venecije, gdje su stigle njegove svete mošti:

Foto: Mitropolija

„A evo stigao je Sveti apostol Marko i njegov blagoslov i do ovoga grada, do ponosne Podgorice, i ovdje mu je u davnini bio podignut veliki i divni slavni manastir. Najdublji hrišćanski korijen u ovome gradu. Nažalost, naša istorija je takva, puna stradanja, vidi se da idemo putem krsta i putem Vaskrsenja Hristovoga. Draga braćo i sestre, samo pogledajte kakva je naša istorija pa ćete to shvatiti. Ali ono što je važno, svetinja je ostala ovdje i priziva nas i osvećuje. I evo sabrali smo se i ove godine, kao što su to radili naši preci u davnini, kao što je to radio Mitropolit Gavrilo (Dožić) prije nego što je postao patrijarh srpski, i kao što je tu litiju obnovio naš blaženopočivši Mitropolit Amfilohije.“

Markovdanska litija je obnovljena u ovo naše vrijeme,1992. godine, trudom i ljubavlju Mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića, a nedavno, 27. aprila, tu je, u Ulici Oktobarske revolucije, otkrivena i spomen-ploča na kojoj je zabilježen susret njih dvojice.

„Imamo divno znamenje te obnove: ovo spomen-obilježje susreta blaženopočivšega Mitropolita sa Halitom Đečevićem ovdje na ovome mjestu prije trideset i četiri godine. I blagodarimo upravi Grada Podgorice, gospodinu gradonačelniku i svim njegovim saradnicima koji su riješili da se ovo spomen-obilježje, vrlo skromno ali vrlo znakovito, podigne baš na ovome mjestu gdje se sabiramo i gdje je bio taj čudesni susret. I večeras su ovdje s nama članovi čestite porodice Đečević koji su čuvali spomen na ovo sveto mjesto i očuvali ga. I pamtimo te riječi čestitoga Halita Đečevića: Gdje ste bili do sada, što nijeste posjećivali ovo sveto mjesto ovako svečano? To je izraz njegove radosti zbog toga susreta“, kazao je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije i dodao:

„I u to ime pozdravljamo članove porodice Đečević. Želimo im svaku sreću i napredak njihove porodice i Božiji blagoslov da ih prati u sve dane njihovoga života, i njih i njihovo potomstvo. Amin, Bože daj. Svima na zdravlje i na spasenje, srećan praznik Svetog apostola Marka. Evo sabrasmo se večeras ovdje u Podgorici u velikom broju, kao što ćemo se sabrati za koji dan u manastiru Ostrogu, naravno u još većem broju. Neka ovi svijetli dani Vaskrsenja Hristovoga svima vama, draga braćo i sestre, donesu mir duši i napredak, i svaku sreću i blagoslov. Amin, Bože daj. Hristos vaskrse!“

Preosvećeni Episkop dioklijski g. Pajsije je po povratku litije u Crkvu Svetog Georgija čestitao slavu ovoga grada, kao i svih nas, ističući da je današnji praznik samo nastavak velikog i najvećeg praznika Vaskrsenja Hristovog, kome se raduje sva priroda, sve cvjeta, sve miriše baš u znak tog Vaskrsenja Hristovog i te radosti koja je obasjala i nebo i zemlju i svakoga vjerujućeg čovjeka.

„Od Vaskrsenja Hristovog nižu se praznik za praznikom i radost se nadovezuje na radost. Tako i mi danas proslavljamo radosno Svetog apostola i jevanđelista Marka, a onda zatim slijedi i praznik Svetog oca našeg Vasilija Ostroškog. Neka ovaj molitveni hod, u kojem smo se svi molili da Bog blagoslovi ovaj grad i svakoga od nas koji smo učestvovali u ovoj litiji, svima bude na zdravlje i na spasenje. Amin, Bože daj!“

U Markovdanskoj litiji su bili i gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović, predsjednica Skupštine opštine Podgorica Jelena Borovinić Bojović, zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić, košarkaš Nikola Mirotić sa porodicom, te više narodnih poslanika i gradskih odbornika.

Markovdanska litija je održana u okviru manifestacije Dani Svetog Marka (4-10. maja), koju organizuje Mitropolija crnogorsko-primorska, Crkvena opština Podgorica i Crkva Sv. Georgija pod Goricom.

Izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska

TAGGED:Boris MusićVesna DevićlitijaMarkovdanMitropolija crnogorsko-primorska
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Život kao litija
Next Article Voz za Bar, karta za Dakar

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Kralj komedije

Kamen zaglavni Aleksićeve karijere bio je film "Tango Argentino" koji je majstor snimio u svojoj…

By Žurnal

Vojin Grubač: Sveprisutni Alabar i pomamljeni Genci

Piše: Vojin Grubač Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je gostujući u emisiji “Minula nedjelja” na…

By Žurnal

Vječna sazvježđa Lazarevog nebeskog carstva

Kosovsko opredeljenje, to je, pre svega i iznad svega, duhovno i pesničko opredeljenje. To je…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Ljubinka Škodrić: Žene Golog otoka

By Žurnal
Gledišta

Vojin Grubač: Meritokratija i partitokratija, sudar koncepata

By Žurnal
Gledišta

Milorad Durutović: sve za dopamin (Sasvim mali pojmovnik pakla)

By Žurnal
Gledišta

Dok DPS poziva na običajno pravo, Crkva poziva na poštovanje pozitivnih propisa

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?