Francuska je zemlja s drugom najvećom javnom potrošnjom za penzije u EU, iza Grčke i Italije. Iako se pod izdvajanja za penzije uračunavaju i one za invalidsku ili naslijeđena, starosna ipak zauzima najveći postotak. Među zemljama u regionu izdvajanja za penzije su relativno izjednačena ako se posmatra postotak BDP-a države. Za 40 godina radnog staža radnik u Sloveniji prima 660 eura.
Da postotak izdvajanja ne znači nužno i veće penzije, pokazuju i brojke o prosječnim penzijama drugih država. Tako penzioner u Norveškoj u prosjeku prima penziju od gotovo 1.800 eura, dok država izdvaja oko 10,5 posto BDP-a; francuski penzioner ima više nego dvostruko nižu penziju (833 eura), a država izdvaja znatno više javnog novca za penzije. Australija, sa najmanjim izdvajanjem javnog novca, svojim penzionerima u prosjeku isplaćuje više od 1.300 eura.
Valja naglasiti da je u svim pomenutim država minimalna zakonska granica za odlazak u penziju u pravilu viša od 65 godina i u procesu je rasta. U Njemačkoj – prvom komšiji Francuske – sve su glasniji zahtijevi da se radi i do 70 godine.
Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj se postepeno povećava – sa 65 na 67 godina, što bi se trebalo desiti do 2031. godine.
Pogled na penzijske sisteme Evrope i svijeta, daje uvid koliko su niža primanja penzionera u regionu.
I dok je u Sloveniji prosječna penzija od 800 eura konkurentna onim u državama Evropske unije, ostatak Zapadnog Balkana znatno zaostaje. To se odnosi i na Hrvatsku, članicu EU, gdje je prosječna penzija duplo manja nego u Sloveniji – 388 eura. Ali u Sloveniji ima penzionera koji za 40 godina radnog staža primaju samo 660 eura penzije!
Crnogorski penzioneri, nakon posljednjih povećanja penzije, u prosjeku primaju 359 eura mjesečno.
Podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije pokazuje da je u toj državi prosječna penzija sada iznosi 323 eura, što takođe predstavlja značajno povećanje u posljednjih nekoliko godina.
Ovogodišnjim najavljenim povećanjem penzija, prosječna penzija u Sjevernoj Makedoniji iznosi 311 eura.
Najniže primanja u regiji imaju penzioneri u Bosni i Hercegovini – u prosjeku primaju 294 eura mjesečno. Penzije su nešto više u entitetu Federacija BiH nego u Republici Srpskoj.
Treba napomenuti da u praksi, posebno u zemljama regiona, prosječna penzija ne predstavlja pravi prikaz stanja na terenu. Jako veliki broj starije populacije prima minimalne penzije, koje su u pravilu znatno niže od prosječne, dok prosjek „popravlja“ dosta manji broj onih koji primaju veće penzije.
U Srbiji recimo ima 1.650.000 penzionera, što je petina stanovništva. Posljednje dostupni podaci pokazuju da čak 900.000 penzionera ima niža primanja od prosječne penzije, dok najvišu penziju (višu od 850 eura) prima 11.000 ljudi. Iz Udruženja sindikata penzionera Srbije su saopštili da 1,1 milion penzionera u državi živi na granici siromaštva prenosi GPMaljevac
Izvor: rtcg.me
