Piše: Redakcija
Ko će odnijeti prevagu u tzv. prosrpskom bloku na narednim izborima – Knežević ili Mandić? To bi otprilike trebala biti jedna od najintrigantnijih dilema narednih izbora u Crnoj Gori. Naravno, osim ako sama dilema nije lažna i ako srpsko- srpska bitka za biračko tijelo nije nešto što se vještački pumpa.
Ako bi upoređivali dosadašnju snagu NSD i DNP onda ta dilema svakako ne bi postojala. NSD je oduvijek bio jači, imao razgranatiju i bolje razvijeniju stranačku infrastrukturu. Pride je za razliku od DNP u vlasti. Zdrav razum, dakle, upućuje da je Mandićeva stranka u velikoj prednosti.
No sa druge strane, ne nalazi se Pipun nego Vučić.
Računajući na medijsku, logističku i svaku drugu podršku srpskog predsjednika, Knežević se naime nada da će tako doakati Mandiću. Čak i je sam cilj javno proklamovan – da se Pipun pokuša nagurati do 10% podrške što bi mu nakon izbora obezbijedilo poziciju da se buduća vlada ne može sastavljati bez njega. Ili makar Pipun to tako zamišlja.
Eto i odgovora na pitanje otkud u sred avgusta, kad mu vrijeme nije, jedno od novih istraživanja javnog mnjenja koje su lansirale “Vijesti” a Bešić ga navodno nije autorizovao.
Dakle, glavno pitanje koje otvara pomenuto istraživanje je odnos snaga u prosrpskom bloku, pri čemu se prednost (začuđujuće) daje Kneževiću.
Naravno, svako istraživanje javnog mnjenja, ima svrhu da se utiče na javno mnjenje. Stvori određena iluzija (neko bi rekao konfuzija) povodom snage određenih političkih subjekata i trendova koji postoje, ne bi li se uticalo na dalje procese.
U tom smislu ne treba se previše obazirati na istraživanje – bilo ono autorizovano od strane Miloša Bešića ili ne, ili bilo da je dato uz saglasnost njegove agencije ili ne – ako se zna da je pomenuti istraživač npr. uoči prvog kruga predsjedničkih izbora 2023. u CG dao prognozu koja je za čitavih 11,5% umanjila rezultat kandidata Jakova Milatovića u odnosu na onaj koji je on zaista ostvario.
Slično, mada ne toliko drastično, se desilo i 2012. kada je rezultat tadašnjeg DF-a od strane istog prognozera smanjen za skoro 5% od onog koji je ta koalicija zaradila na izborima. Ali kako se ne bi dalje navodili slični primjeri, dovoljno je reći da to nisu tako male greške, ali koje mogu da utiču na elan i spremnost birača da na izborni dan izađu i podrže određenu političku opciju.
Ako je Bešiću za utjehu – isto se treba odnositi i prema svim ostalim istraživanjima javnog mnjenja, koje uvijek neko naručuje, a koja su se poslednjih godina pokazala prilično nepouzdana i u najrazvijenijim zemljama Zapada.
Utoliko se misterija u čijem je interesu istraživanje koje su juče objavile “Vijesti” krije u odgovoru na pitanje – Ko pokušava da naduva Pipuna? Za kraj pak treba primijetiti da bi na rezultate trebao obratiti pažnju i PES, koji je predstavljen da je neznatno pao. Jer možda neko pokušava i tu partiju da uljuljka na lovorikama a poznato je da svaka vlast nemilosrdno troši…
