Piše: Katarina Đorđević
Kao i mnoge druge velike kompanije, tako i „Dizni” povlači korake u svojoj politici raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) kako bi se više fokusirao na poslovne rezultate i prilagodio novim političkim okolnostima u SAD, nastalim nakon povratka Donalda Trampa na vlast. Kako prenosi francuski list „Figaro”, jedna od ključnih promena odnosi se na ublažavanje upozorenja koja su se pojavljivala pre emitovanja nekih klasičnih crtanih filmova na platformi „Dizni plus”, uključujući „Petra Pana”, „Mačaka iz visokog društva” i „Damba”. Podsećanja radi, pre dve godine sa platforme „Dizni plus”, namenjenoj deci mlađoj od sedam godina, odleteo je Petar Pan, večiti dečak koji može da leti uz pomoć vilinske prašine i srećnih misli, zbog „širenja rasističkih sadržaja i neprihvatljivih stereotipa”, kako su svojevremeno objasnili čelnici ove kompanije.
Zajedno sa njim, zabranjeni su crtani filmovi „Maza i Lunja”, sa argumentacijom da podstiču rasne predrasude, kao i „Dambo” zbog promocije surovog odnosa prema divljim životinjama. Sa repertoara su skinute i „Mačke iz visokog društva” jer afirmišu rasne razlike, kao i „Kralj o džungli” jer predstavlja rasističku karikaturu Afroamerikanaca. Umesto njih, Dizni je pre tri godine prvi put uveo LGBT lik – reč je o biseksualnoj devojčici koja se pojavljuje u seriji „Sovina kuća” i koja je dominikansko-američkog porekla.
Međutim, stiče se utisak da nova američka administracija stavlja na led tzv. vouk kulturu. Kako je izvestio portal „Aksios”, kompanija „Dizni” odlučila je da crtane filmove ubuduće prikazuje uz upozorenje da su „u originalnom obliku, te mogu sadržati stereotipe ili negativne prikaze”. Ključna promena je u tome što se ovo obaveštenje više neće automatski prikazivati pre filma, već će biti premešteno u njegov opis. Pored ove odluke, „Dizni” je ukinuo i program „Rimedžin tumorou”, digitalnu platformu osmišljenu za isticanje glasova manjinskih zajednica. Promene u strategiji dolaze nakon izjave izvršnog direktora Boba Igera iz decembra 2023. godine, u kojoj je naglasio da kompanija mora da se vrati osnovnim vrednostima i izbegne uključivanje u političke i kulturne sukobe. Kako je istakao Iger, primarni zadatak jeste zabava publike, a ne slanje političkih poruka. Da li to znači da su čelnici ove fabrike mašte shvatili da je politička korektnost postala kontraproduktivna i počela da jede svoju decu?
Animatorski studio “Volt Dizni” slavi 100 godina: Život nije bajka, osim u crtaću
Kako su crtani filmovi postali deo „vouk” pokreta i da li deca uopšte obraćaju pažnju na boju kože, pripadnost nacionalnoj manjini i seksualnu orijentaciju svojih junaka?
„Aktivni zastupnici svake ideologije smatraju bitnim vaspitavanje i formiranje mišljenja kod dece, tako da ’vouk’ tu nije doneo ništa novo. Deci te stvari postanu važne ukoliko im se ukaže na to da jesu važne, ali se postavlja pitanje koliko to dugoročno ima efekta. Ja sam rođen 1970. godine, a moja generacija je još bila generacija Titovih pionira, išli smo putevima partizana, i evo dokle smo došli. Nametanje ideoloških matrica najvažnije je ideolozima i vladajućim strukturama. U svetu gde su korporacije među najuticajnijim entitetima, jasno je zašto je ’Dizni’ značajan, zbog svoje reputacije i mogućnosti da proizvode plasira širom sveta”, ističe Nikola Popević, urednik filmskog programa Radio Televizije Srbije.
A na pitanje da li je dolazak nove administracije u Belu kuću označio i promenu orijentacije ove kompanije i da li je RTS dobio nova uputstva za emitovanje „Diznijevih” filmova, naš sagovornik kaže:
„Usudiću se da tvrdim da nova američka administracija ne bi sada ni bila tu gde jeste da još pre izbora nisu najavili šta tačno nameravaju. Glasači su rekli svoje i ’vouk’ je, očigledno, prvi na udaru, mada je za sagledavanje stvarne situacije još rano. Ovo su populistički potezi, a zbog ukidanja DEI projekata najavljeni su sudski postupci, pa ćemo videti da li će sve ići tako lako. RTS sarađuje sa ’Diznijem’ i od njih nije bilo nikakvih uputstava značajnih za ovu temu.”
Da li ima smisla prekrajanje crtanih filmova, ako znamo da svako umetničko delo, bilo da je u pitanju roman ili film, nastaje u određenom kulturno-istorijskom kontekstu?
„Ne, štaviše ja to smatram skrnavljenjem, a u najekstremnijem obliku imali bismo orvelovsku situaciju gde bi nekakvo ministarstvo istine neprestano prekrajalo prošlost, ne bi li se uklopilo u vladajući narativ. Često se i u kritici, naročito književnoj, javlja greška da se dela nastala pre mnogo vremena tumače po modernim ideološkim matricama. Neopisiva greška jer te matrice tada nisu postojale, svetonazori autora bili su sasvim drugačiji, samim tim, i inspiracije i namere. Meni su besmislena i upozorenja o tome jer suštinski iza njih postoji pretpostavka da je gledalac neobrazovan ili glup i da ne zna šta je izabrao da gleda”, zaključuje Popević.
Sociolog Nemanja Matković smatra da su „Diznijevi” čelnici odlučili da pažljivije osluškuju signale iz Bele kuće, naročito nakon objave Ilona Maska, izvršnog direktora platforme „Iks”, koji je u novembru izazvao buru kontroverzi, blokirajući sadržaj sa „Dizni prajd” kampanjom.
„Mask je tom prilikom svoju odluku obrazložio tvrdnjom da ’Vouk nije za decu’, odnosno da poruke povezane sa ’vouk’ pokretom nisu prikladne za mališane i istakao da digitalne platforme imaju odgovornost da zaštite svoje najmlađe korisnike. Međutim, treba reći da se tzv. vouk kultura već duže vreme nalazi na meti kritika, jer je u velikoj meri postala kontraproduktivna zbog preterivanja i prekrajanja istorijskih činjenica. Zbog toga je odluka koju je pre nekoliko godina donela američka striming platforma ’HBO maks’, da iz svoje ponude privremeno izbaci filmski klasik ’Prohujalo sa vihorom’ zbog rasističkog opisa crnačkih likova, izazvala veoma podeljene reakcije javnosti. Sličnu sudbinu imala je i zabrana nekih od najpopularnijih ’Diznijevih’ crtaća, sa objašnjenjem da podstiču rasne i kulturne predrasude”, podseća naš sagovornik.
Izvor: Politika
