
Šef francuske vojske obaveštajne službe, general Erik Vido podneo je ostavku posle serije pogrešnih pretpostavki pred početak rata u Ukrajini, javljaju francuski mediji. Izveštaji DRM bili u suprotnosti sa američkim i britanskim najavama neizbežnog napada Rusije na Ukrajinu. General Erik Vido zadržao se svega sedam meseci na čelu francuske vojske obaveštajne službe pre nego što je, pod pritiskom generalštaba i ministarstva odbrane, podne ostavku, javljaju Mond i Opinion.
Šef francuskih špijuna je ostavku podneo svega pet dana pre nego što bi mu generalštab svejedno uručio otkaz, zbog rezultata interne istrage posle koje se, javlja Opinion, general Vido našao na meti kritika zbog „nedovoljnih brifinga“ i „propusta u procesu sagledavanja situacije“. Ključ gneva francuskih zvaničnika usmeren protiv generala Vidoa bila je procena da Rusi neće upasti u Ukrajinu, zbog čega je predsednik Emanuel Makron prekinuo predizbornu kampanju i pokušao da ubedi Vladimira Putina i Džozefa Bajdena da otvorena pitanja počnu da rešavaju na samitu koji bi organizovao Pariz.
Ruski upad u Ukrajinu predstavlja prilično ozbiljan udarac za francusku obaveštajnu zajednicu, pa je načelnik generalštaba, general Tjeri Burkar još početkom marta priznao da su podaci koje su prikupljali francuski špijuni bili različiti od onih koji su pristizali iz Londona i Vašingtona. „Amerikanci su rekli da će Rusi napasti i bili su u pravu. Naši obaveštajci su tvrdili da bi osvajanje Ukrajine imalo monstruoznu cenu te da Rusi imaju druge opcije“, rekao je general Burkar pariskom Mondu.
Obaveštajne pretpostavke koje je na raspolaganju imao Makron ukazivale su da postoji šansa da se rat, u poslednji čas, spreči diplomatskom akcijom, što bi dodatno ojačalo Makronov prestiž na međunarodnoj političkoj sceni. Amerikanci su se, pak, odlučili za drugačiji pristup pa su, uoči početka rata zasuli javnost tajnim planovima, satelitskim snimcima i svakojakim drugim podacima, pokušavajući na taj način da odvrate Rusiju od početka napada. Nikada u dugoj istoriji rivalstva Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, svaki potez ili korak koji bi mogao voditi ka ozbiljnim sukobima nikada u istoriji nije bio vidljiv nego u danima pred početak rata. „Broj, učestalost i detaljnost sirovih obaveštajnih podataka koji se objavljuju je bez presedana“, napisao je nekadašnji zvaničnik Centralne obaveštajne agencije, Daglas London za „Forin afers“.
Ostavka šefa vojne obaveštajne agencije, piše Mond, nije jedini problem francuskih špijuna, jer je zadatak DRM-a da nabavi informacije o operacijama, a ne o namerama. Prema pisanju ovog lista, otkrivanje namera u ovakvim situacijama pre bi trebao da bude posao DGSE-a, odnosno spoljnoj obaveštajnoj agenciji, koja je u februara zaključila da „Rusija ima snage da napadne Ukrajinu“. Mond je, takođe, ocenio da američke i britanske obaveštajne službe imaju veće bidžete i širi manevarski prostor, što su Francuzima u danima koji su prethodili ratu u Ukrajini „pokazali na prilično grub način“.
Izvor: RTS