Utorak, 16 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Ivana Perić: Školjke nisu ukras

Žurnal
Published: 20. avgust, 2025.
Share
Foto: Wikimedia Commons
SHARE

Piše: Ivana Perić

Posjetitelji plaža diljem svijeta godišnje kući odnose tisuće i tisuće tona školjaka. Znanstvenici upozoravaju na važnost školjki u ekosustavu i apeliraju da ih se ostavi na obalama. “Radi se o ljetnom ritualu. Poput jedenja hladne lubenice u sumrak, branja smokava ili ležanja na deki usred noći i promatranja meteorskog pljuska Perzeida. Skupljanje školjki i puževa uz obalu jedna je od najtipičnijih ljetnih navada. Ali to ima svoju cijenu. Uvijek je imalo”, piše novinar Facundo Macchi za španjolski dnevni list El País. Zaista, jedna od najtipičnijih ljetnih navada – skupljanje školjki intrigantnih oblika i boja te stavljanje pokoje u džep ili torbu – uglavnom se čini potpuno bezazlena. Michal Kowalewski, istraživač sa Sveučilišta Florida specijaliziran za proučavanje beskralježnjaka, upućuje na drugačije razmišljanje o tom ljetnom ritualu.

Kowalewski najprije konstatira da se diljem svijeta godišnje dogodi oko deset milijardi posjeta plažama. Zatim pretpostavlja da se jedna školjka sakupi na svakih sto posjeta, što je jako konzervativna pretpostavka.

Samo u tom – u odnosu na realnost vjerojatno ublaženom – scenariju govorimo o deset tisuća tona školjki koje svake godine nestanu s plaža. Pisali smo u Novostima već mnogo puta kako porast masovnog turizma na mediteranskim plažama nepovratno mijenja njihove ekosustave. Jedna od razina na kojoj se to događa, iako naizgled minorna, jest nošenje školjkastog ljetnog suvenira kući. Znanstvenici na to upozoravaju godinama. Studija Kovalskog i drugih istraživača sa Sveučilišta u Barseloni, objavljena u časopisu PLOS One 2014. godine, pokazala je drastično smanjenje broja školjki prisutnih na plaži Larga u Kataloniji. Autori su usporedili dvije serije sustavnih uzorkovanja provedenih na istoj lokaciji u razmaku od trideset godina, prvu između 1978. i 1981., a drugu između 2008. i 2010. godine.

Lidija Glišić: Zimski bioskop

Otkrili su da se prisutnost školjki gotovo trostruko smanjila tijekom razdoblja istraživanja. Taj se pad podudara s paralelnim porastom broja turista, koji se tijekom tog istog razdoblja povećao 2,7 puta. Znanstvenici su utvrdili da se fizički uvjeti okoliša, poput energije valova, i osnovna struktura lokalnog morskog ekosustava nisu značajno mijenjali u promatranom periodu, pa što se odgovornosti oko nestanka školjki tiče, pogled usmjeravaju na ljudsko djelovanje. Rast masovnog turizma ne znači samo veći broj ljudi koji potencijalno trpaju školjke u džepove, nego podrazumijeva i intenzivnu urbanizaciju obalnog područja te povećanu morsku plovidbu. Povećana je i upotreba strojeva za čišćenje plaža, koji prelaze preko pijeska i usitnjavaju i uništavaju školjke. Pritisak na obalna područja sve je veći, a školjke koje ljudi uzimaju kao suvenire na kraju često završe na odlagalištima otpada, umjesto da igraju svoju ulogu u lokalnim morskim ekosustavima.

U dnevnoj sobi mogu biti samo ukras, na odlagalištu su samo kap u moru otpada, ali na plaži školjke obavljaju višestruke uloge u ekosustavu te održavaju plaže živima i stabilnima. Znanstvenici za El País objašnjavaju da je jedna od glavnih funkcija školjki fizička stabilizacija plaža. Svaka školjka, bez obzira na to koliko sitna bila, pomaže u održavanju pijeska na mjestu, usporavajući njegovo raznošenje svakom plimom. Zahvaljujući školjkama, plaže zadržavaju svoj oblik, čvrstoću i sposobnost otpora eroziji. Kada se školjke otope utječu na kiselost vode, jer sadrže kalcijev karbonat koji mijenja pH-vrijednost oceana, što pomaže recikliranju kalcija i drugih elemenata natrag u more, i doprinosi održavanju vitalnih ciklusa unutar mora, uključujući stvaranje novih školjki.

Školjke pružaju sklonište i stanište mnogim drugim organizmima. Alge, morske trave, rakovi pustinjaci, mali beskralježnjaci, pa čak i obalne ptice koriste ih kao domove ili građevinski materijal. Neke ptice ih, primjerice, koriste i kao alat za oštrenje kljunova. Nedvojbeno je da nestanak školjki mijenja fizičku, kemijsku i biološku ravnotežu plaža. Umjesto da se školjke grabi i nosi kući, znanstvenici posjetiteljima plaža predlažu da školjke pažljivo promatraju, da im ozbiljno posvete pažnju dok su na plaži. A ako žele trajniju uspomenu i vizualni suvenir kojem će se u budućnosti vraćati – školjke uvijek mogu i “samo” fotografirati.

Izvor: Portal Novosti

TAGGED:Ivana PerićKulturaPortal NovostiŠkoljke
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Horor u Gazi: Smrt čovečanstva
Next Article Aleksandar Lazić: De Niro, brate Srbine, hoćeš li glumiti Dražu ili Slobu? (2015)

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

„Auto(r) na korzou“: Održano književno veče Predraga Baćka Milačića

Piše: Mina Gezović U okviru ovogodišnjeg međunarodnog festivala knjiga „Auto(r) na korzou“ nikšičkoj publici se…

By Žurnal

Oni predali, on se predao!

Pomalo šeretski, a pomalo ozbiljno se igramo riječima i kažemo da, dok svi predaju svoje…

By Žurnal

U porti crkve Svetog Nikole promovisan roman „Omama“ Slobodana Vladušića

Srpska pravoslavna crkvena opštine Kotor i Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” (1839) Kotor, ugostili su juče…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

GledištaDrugi pišu

Šaranović: Jedno od najkrupnijih uhapšenih imena reklo: „Ukoliko Danilo ostane na čelu MUP-a, ostaćemo bez logistike“

By Žurnal
Drugi pišu

Aleksandar Živković: Prva enciklika pape Lava XIV – od oduševljenja do osporavanja

By Žurnal
GledištaDrugi pišu

Episkop Jovan Ćulibrk za NIN: Hristovo rođenje je promenilo svet, a svet kakav znamo sada se potpuno menja

By Žurnal
Drugi pišu

Bečki rat i treći kosovski boj: zbog čega srpski novi vek počinje bečkim ratom!

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?