Mletački putopisac Marijan Bolica o Cetinjskom manastiru 1614. godine:
„Slavni gospodar i knez Ivan Crnojević izgradio je mali ali veoma lijep manastir za kaluđere reda Sv. Vasilija srpskog obreda. Taj prelat kao mitropolit duhovni je vladar svih stanovnika Crne Gore i nad sobom priznaje samo vlast pećkog patrijarha“.

Ivan Crnojević (Foto: Vikipedija)
„Cjelokupan manastir sa svim zdanjima je bio skromnih razmjera“.
„Mali ali vrlo lijep“, kaže za Cetinjski manastir mletački putopisac iz Kotora Marijan Bolica, koji je 1613. godine obišao Staru Crnu Goru kao i šire geografsko područje.
Na osnovu sakupljenih činjenica na terenu, M. Bolica je objavio značajnu publikaciju „Opis skadarskog sandžakata“, koju je publikovao već 1614. godine. U ovoj publikaciji o Cetinju i Cetinjskom manastiru on ostavlja jedan skromni zapis, koji doslovno glasi: „Na Cetinju je knez Batrić Vlatkov, a ono ima 70 kuća i 170 vojnika. Cetinje je smješteno u vrlo plodnoj ravnici dugoj 4, a širokoj 2 milje (oko tri kilometra). Na jednom kraju ravnice, na četiri velika i dobro uređena izvora, čija je voda vrlo hladna, slavni gospodar i knez Ivan Crnojević izgradio je mali ali veoma lijep manastir za kaluđere reda Sv. Vasilija srpskog obreda. U njemu je rezidencija episkopa, živi u njemu 25 kaluđera, a opslužuje ga još 40 drugih crkvenih ljudi i slugu. Taj prelat kao mitropolit duhovni je vladar svih stanovnika Crne Gore i nad sobom priznaje samo vlast pećkog patrijarha“.

Foto: Fejsbuk (Jovan Markuš)
Prema M. Bolici, Cetinjski manastir je 1613. godine imao brojno bratstvo koje se sastojalo od 25 monaha i 40 iskušenika i đaka. U razdoblju od izgradnje Cetinjskog manastira 1484. do rušenja istog na terenu Ćipura 1692. godine, nemamo drugi sačuvani i do sada publikovan (objavljen) podatak iz koga bismo saznali koliko je manastirsko monaško bratstvo bilo brojno i u nekim drugim istorijskim epohama.
Autor: Prof. Predrag Vukić, Višestruka uloga i značaj Cetinjskog manastira kroz istoriju, Monografija Cetinjskog manastira, Cetinje, 2014, str. 35
Objavio: Jovan Markuš (Fejsbuk)
