Piše: Atanas Stupar
Došlo je vrijeme da se i Grenland obogati tokovima savremene istorije. Postojeća istorija mu je krajnje siromašna. Staje u nekoliko rečenica. Naseljen je prije nove ere. Između 10 i 15. vijeka u pohode mu dolaze Vikinzi nazivajući ga zelenom zemljom s ciljem da privuku doseljenike. Ništa od toga. Okovan ledom Grenland je bio nezanimljiv spoljnjem svijetu. Starosjedioci Inuiti ostaju izolovani od drugih kultura i istorijskih zbivanja. Danska stavlja Grenland pod svoju kontrolu 1721. godine preko misionara i trgovaca. Misionari mu donose hrišćanstvo (luteranizam). Trgovcima je interesantan zbog kitovog ulja, kože tuljana, ribe.
Nakon gotovo tri vijeka (2009. godine) Grenland sa svojih 50.000 stanovnika dobija autonomiju koja mu ništa ne mijenja. Grenland nije internacionalizovao ni društvo, ni svakodnevni život, pa čak ni zabave tokom kratkih polarnih dana. Nije se povezao sa okolnim kontinentima i međunarodnim organizacijama. Iako je fudbal omiljeni sport ostrvljana Grenland nije član FIFE. Ne ispunjava njihove standarde jer zbog leda nema fudbalskih terena pod otvorenim nebom. Nije član ni FAO-a jer nema poljoprivrednih površina. Nije član čak ni Svjetskog kinološkog saveza iako njegovo stanovništvo izuzetno pazi i poštuje pse koji mu olakšavaju opstanak u surovim vremenskim uslovima. Grenland nikada nije učestvovao na Olimpijadama. Trke psećih zaprega nemaju status olimpijske discipline. Grenlanđani kanue voze snažnim zaveslajima na mirnim vodama ali ne baš zavidnom brzinom.
Niti je Grenland mario za okruženje niti je okruženje marilo za Grenland. Na Grenland su dolazili istraživači, pustolovi, filmski snimatelji.. S Grenlanda su stizali dnevnički zapisi, novinarske reportaže, televizijske emisije o Inuitima koji se zahvaljuju onome što su ulovili i duhovima vode koji su im ulov donijeli. Mnogo prije nego je ekologija postala svjetski trend Grenlanđani su živjeli usklađeni sa prirodom i onime što im daruje.
Odjednom stvari počeše da se mijenjaju. Najviše zbog Grenlandskog leda koji nije ono što nekad bijaše.Grenlandski led se topi. Grenland postaje gostoljubiviji. Dostupan je. Svijetu su intrigantna bogatstva koja leže ispod njegovog leda. Osim toga Grenland sve više privlači pažnju gospodara rata kako zbog smanjenja ledene ploče tako i zbog geostrateškog položaja. Grenland kao dio Arktičkog regiona postaje zona mogućeg raketnog okršaja Evroazijskog i Američkog kontinenta. Oko Grenlanda se za sada ukrštaju bojna koplja Amerike i Evrope. Rusija i Kina iako po strani čekaju svoju šansu.
Evropa je u organizacionom i institucionalnom rasulu. Oboljela je od ogromne birokratije, od konfuzija unutrašnjih i spoljnih politika. Dezorijentisana je po pitanjima nacionalnih interesa svojih članica. Umjesto samoj sebi Evropa je do daske posvećena ratu protiv Rusije. Nevažno da li je u pitanju istorijski kompleks ili glad za sirovinama. Naoružavanje i huškanje Ukrajine da po svaku cijenu nastavi rat sa Rusijom Evropa pokriva fantazmagorijama o sopstvenoj bezbjednosti i očuvanju vrijednosti građanskog društva. Evropa se iz sve snage se trudi da njen istočni, još neprisajedinjeni dio, ratuje i gine za interese njenog dekadentnog zapadnog dijela. Pitanje je vremena kada će stanovništvo Evrope ustati protiv Briselske administracije i povratiti sopstvene državne granice i valute.
Amerika je slično Evropi i politički i društveno duboko polarizovana. Dolar gubi moć što joj ekonomsku krizu čini mnogo izvjesnijom I opasnijom. Amerika kuburi sa viškom radne snage i skraćenjem programa socijalne zaštite i solidarnosti. Evropa se bori s manjkom radne snage i viškom socijalnih programa koji idu na ruku migrantima. Migranti predstavljaju problem i Americi i Evropi. Rat je mnogo bliže Evropi nego Americi.
Mislim da su pedesetak hiljada Grenlanđana u krajnjem indiferentni i prema Americi i prema Evropi. Skoro da im je svejedno da li će postati 51. Američka država ili dočekati da ih Danska kraljica posjeti u krunski dekorisanim saonicama koje će vući autohtoni grenlandski i danski psi. Grenlanđanima je interes da ih ostave na miru i jedni i drugi. Dovoljni su im lov, ribolov, pseće zaprege i ledena bespuća. Zemlji kojoj je pas prvi prijatelj a bespuće pravi put suvišan je gospodar.
Za razliku od drugih zemalja Grenland je bio zadovoljan istorijom koja staje u nekoliko rečenica. Geopolitika ga je nenadno gurnula u centar svjetske pažnje i prekinula mu spokoj. Grenland se našao na udaru i prirodnih (klimatskih) i političkih sila. Klimatske promjene mu mogu donijeti nečeg novog kako ružnog tako i lijepog. Politika nije toliko širokogruda. Nju interesuje materijalni profit a ne duhovni i prirodni svijet Grenlanđana. Grenlanđanima se smiješi sudbina Aboridžina. Kolonizacija velikih prostranstava i starih naroda podrazumijeva analogije . Ono što se desilo prvo na sjeveru sa Američkim Indijancima pa nastavilo na jugu sa Australijskim Aboridžinima sada se vraća na sjever i prijeti Inuitima starosjediocima Grenlanda.
Ako bi čuvenu slobodarsku rečenicu primijenili na geopolitičku situaciju i uzviknuli Grenland Grenlanđanima što bi to značilo? Značilo bi da svaki stanovnik Grenlanda statistički i privatizaciono vaučerski gledano posjeduje 10 kvadratnih kilometara teritorije. Upoređenja radi to je kao da posjeduje pet teritorija Monaka. Teško je povjerovati da se u skoroj budućnosti značaj teritorije Monaka može mjeriti sa značajem teritorije Grenlanda. Međutim iz ljudske svijesti uvijek vreba ona narodna da novac dolazi i odlazi ali zemlja (zemljište) ostaje. Grenland je najveće ostrvo na svijetu sa najbogatijim stanovništvom kada je posjedovanje zemlje u pitanju. Zbog male gustine naseljenosti svaki Grenlanđanin posjeduje 10 miliona kvadrata što leda što zemljišta izvan leda i ispod leda. Ukoliko bi na berzi cijena kvadrata tog zemljišta iznosila 10 dolarskih centi onda bi svaki Grenlanđanin inkasirao po milion dolara. Vjerujem da će im Donald Tramp ponuditi tu cijenu. Pitanje je što im može ponuditi Evropa.
