Evropska komisija očekuje da Crna Gora u programu ekonomskih reformi za period od 2026.do 2028. godine ograniči (smanji) tekuću potrošnju naročito na zarade u javnom sektoru, socijalna davanja,subvencije…da dodatno poveća javne prihode i višak iskoristi za smanjenje deficita i javnog duga kako bi se održao na 60 odsto BDP-a,kao i da preispita postojeću fiskalnu politiku i pripremi sveobuhvatnu analizu fiskalnih rizika.
To je navedeno u Informaciji o pripremi Programa ekonomskih reformi (PER) za Crnu Goru za period od 2026. do 2028. godine, prenose Vijesti.
PER je srednjoročni strateški dokument koji Crna Gora priprema u okviru dijaloga o ekonomskom upravljanju sa EU i predstavlja pripremu države za članstvo u EU. Dokument priprema Vlada na osnovu smjernica EK,a zatim se do 15. januara naredne godine dostavlja EK.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) je u izvještaju iz septembra zatražio ograničavanje rasta ukupnog fonda zarada javnog sektora, kao i da se pronađu novi prihodi koji bi nadoknadili izgubljene od Evrope sad 2.
Vlada je prije dvije sedmice usvojila Informaciju o pripremi PER-a u kojem je navela smjernice EK.
Evropska komisija očekuje od Crne Gore da ograniči tekuću potrošnju, da iskoristi svaki višak prihoda za smanjenje i akumulaciju deficita državnih depozita, da osnuje i učini funkcionalnim Fiskalni savjet kako bi mogao razmatrati na vrijeme predlog budžeta za 2026. godinu,da preispita funkcionisanje postojećih fiskalnih pravila i pripremi preporuke za njihovo moguće jačanje, da sprovede budžetske mjere za povećanje javnih prihoda, da pripremi sveobuhvatnu izjavu o fiskalnim rizicima i dodatno ojača analizu fiskalnih rizika koji potiču od javnih preduzeća i da sprovede preporuke iz procjene upravljanja javnim investicijama, navedeno je u generalnim smjernicama EK.
EK od PER-a očekuje da pruži realističan i dosljedan srednjoročni makroekonomski scenario.
Program treba da pruži dovolino informacija o izgledima realnog sektora kako bi se omogućila analiza ciklične pozicije privrede. Pretpostavke o realnom rastu BDP-a trebalo bi da budu potkrijepljene naznakom očekivanih izvora rasta, kako u smislu promjena faktora proizvodnje tako i agregatne tražnje,koji su takođe rezultat mjera politike i strukturnih reformi, navedeno je u smjernicama.
Traže i da se sve značajne promjene u ciljevima ili instrumentima politike u odnosu na prethodni podnesak navedu i objasne.
Kako bi se analiza toka dopunila procjenama stanja, diskusija bi trebalo da se odnosi i na evoluciju neto međunarodne investicione pozicije zemlje (NIIP) i/ili bruto spoljnjeg duga. Radi bolje procjene ranjivosti, preporučuje se poseban fokus na obaveze koje zahtijevaju otplatu glavnice ili kamate za razliku od obaveza koje ne stvaraju dug. U tom smislu, glavni rizici koji bi mogli uticati na održivost spoljnjeg duga biće identifikovani procjenom ranjivosti koje proizlaze iz potencijalnih kamatnih i valutnih šokova i ročne strukture duga. Projektovana kretanja spoljnjih rezervi u odnosu na uvoz i kratkoročni dug će takođe biti pokrivena”, naveli su iz EK-a. Oni traže i da se dopuni analiza očekivanih izvoznih rezultata zemlje, kao i da se pruži kvalitativna procjena nacionalnih tržišta roba i usluga u pogledu njihove otvorenosti prema međunarodnoj konkurenciji i nivoa njihove integracije sa ekonomijom EU.
Kod javnih finansija očekuju da se pripremi procjena glavnih pozitivnih i negativnih rizika koji se odnose i na spoljno i na domaće okruženje, koji su u osnovi makroekonomskog scenarija.
Trebalo bi uzeti u obzir potencijalne negativne rizike za domaću potražnju,kao što su velike neizvjesnosti u vezi s ekonomskim razvojem zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, kao i drugih geopolitičkih trgovinskih izazova, kašnjenja u implementaciji ključnih strukturnih reformi, nedovoljna implementacija javnih investicija, političke neizvjesnosti koje ograničavaju povjerenje, ili nepovoljna kretanja u raspoloživom dohotku domaćinstava. U slučaju da se identifikuju rizici za osnovni scenario, snažno se ohrabruje alternativni makroekonomski scenario, koji će jasno navesti sve razlike u pretpostavkama i trendovima između scenarija. Takode, može se predstaviti i optimistični scenario, zasnovan na kombinovanom uticaju planiranih strukturnih reformi, naveli su iz EK-a.
Oni traže da se posebna pažnja posveti stavljanju ciljeva fiskalne politike u širi kontekst ukupnog okvira ekonomske politike.
Program će takođe uključiti procjenu strukture i efikasnosti sistema prihoda, kao i sastava i efektivnosti rashoda,i istaknuti promjene koje treba uvesti fiskalnom strategijom. Očekivana kretanja glavnih kategorija rashoda i prihoda treba ukratko opisati i uporediti sa planom budžeta i ostvarenjem iz prethodne godine (uključujući i njihov udio u BDP-u). Razlozi za odstupanja u odnosu na prethodnu godinu treba jasno da budu identifikovani i objašnjeni.U tu svrhu,glavne diskrecione fiskalne mjere (sa uticajem jednakim ili većim od 0,1% BDP-a) na strani prihoda i rashoda (npr. oporezivanje, grantovi,plate i zaposlenost u javnom sektoru, socijalne naknade, subvencije) treba da budu predstavljene u tekstu sa kvantifikovanim očekivanim uticajem. Treba napraviti jasnu razliku između jednokratnih drugih privremenih mjera i trajnih mjera, navedeno je u smjernicama.
Reforme zarada u javnom sektoru detaljno opisati
Traže da se posebno opišu i kvantifikuju osnovne politike kao što su mjere poreske politike na strani prihoda ili reforme zarada i subvencija na strani potrošnje.
Program treba da ilustruje izvodljivost vladinih fiskalnih ciljeva putem projekcije glavnih fiskalnih agregata. Trebalo bi procijeniti u kojoj mjeri bi očekivani budžetski bilans mogao da zavisi od ostvarivanja strukturnih reformi. Očekuje se da će ovo biti potkrijepljeno kvantitativnim i kvalitativnim informacijama o najznačajnijim mjerama politike (jednakim ili većim od 0,1 % BDP-a) na strani prihoda i rashoda koje će podržati zacrtanu fiskalnu strategiju ili bi mogle uticati na postizanje fiskalnih ciljeva, kao na primjer u oblasti oporezivanja (uključujući procjene poreskih izdataka), zarada i zapošljavanja u javnom sektoru, sistema socijalnih davanja, reformi subvencijia itd. Treba jasno razdvojiti jednokratne i druge privremene mjere od trajnih, navedeno je u smjernicama.
Traže da program pruži informacije o planovima za finansiranje tekućih i budućih državnih deficita i o izvorima i očekivanim troškovima takvog finansiranja, uključujući, gdje je moguće, resurse EU, kao i svim planovima za pristup tržištima duga.
Analizirati cijene, izabrati viceguvernere CBCG
EK očekuje i da Crna Gora temeljno analizira kretanja cijena i da bude spremna da iskoristi ograničene instrumente dostupne u okviru izabranog monetarnog okvira radi obezbjeđivanja stabilnosti cijena, kao i da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta Centralne banke, uključujući viceguvernere, na osnovu kompetencija kandidata i kroz postupak u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci.
Da Razvojna banka posluje u skladu sa najboljom praksom u oblasti upravljanja, kao i da bude podložna odgovarajućem nadzoru i regulativi koja se primjenjuje na druge institucije koje primaju depozite, kako bi se obezbijedila transparentnost, održive kreditne prakse, odgovarajuća zaštita depozita i ravnopravnost na bankarskom tržištu”, naveli su iz EK-a.
U međuvremenu je grupa poslanika PES-a predložila izmjenu Zakona o razvojnoj banci prema kojima se iz opisa njenih djelatnosti izbacuju platni promet i pisanje depozita.
Izvor: Vijesti/Bankar.me
