U Eparhiji pakračko-slavonskoj u toku su dani posvećeni Svetim novomučenicima jasenovačkim, molitvenom sjećanju na žrtve Jasenovca, ali i očuvanju duhovne, kulturne i istorijske baštine srpskog naroda.
Episkop pakračko-slavonski Jovan istakao je u razgovoru za RTRS da Jasenovac, kao mjesto ogromnog stradanja, za Crkvu i vjerni narod predstavlja mjesto živog sjećanja, molitve i sabiranja. Podsjetio je i na riječi patrijarha Germana, izgovorene prilikom osvećenja hrama u Jasenovcu 1984. godine: „Praštati moramo, a zaboravljati ne smijemo.“
Prema riječima vladike Jovana, upravo je hrišćansko razumijevanje stradanja ključno kako bi sjećanje na jasenovačke žrtve bilo poziv na mir, praštanje i očuvanje istorijske istine, a ne povod za nove podjele i sukobe. Sjećanje, naglasio je, treba usmjeriti prvenstveno ka žrtvama, a ne ka zlu i počiniocima zločina.
Molitveni program u Jasenovcu nastavlja se i narednih dana. Od nedjelje nakon Uspenja Presvete Bogorodice pa sve do 13. septembra u manastiru se svakodnevno služi Sveta liturgija i okuplja vjerni narod.
Poseban događaj predstoji 11. septembra, kada će u Kućancima, rodnom mjestu blaženopočivšeg patrijarha Pavla, biti služena Sveta arhijerejska liturgija. Episkop Jovan podsjetio je da je hram u kojem je patrijarh Pavle kršten obnovljen i osveštan 2019. godine, dok je nekadašnji parohijski dom preuređen u poklonički dom. Na rodnom imanju patrijarha Pavla u toku je i izgradnja muzeja posvećenog njegovom životu i djelu.
Ovogodišnji praznični dani u Eparhiji pakračko-slavonskoj protiču i u znaku obilježavanja 240 godina Episkopske knjižnice u Pakracu, jedne od najznačajnijih riznica srpske duhovne i kulturne baštine. Vladika Jovan naglasio je da Pakrac, zajedno sa mjestima poput Sremskih Karlovaca, Prizrena, Sentandreje i Cetinja, predstavlja jedan od važnih istorijskih centara Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda.
Knjižnica čuva izuzetno vrijedan fond starih i rijetkih knjiga, među kojima je veliki broj ranih srpskih štampanih izdanja. Posebno mjesto u njenoj istoriji ima vladika Kiril Živković, koji je postojeću zbirku knjiga organizovao kao pravu biblioteku. Nakon brojnih stradanja, odnošenja i povrata fonda tokom različitih istorijskih perioda, biblioteka je obnovljena uz pomoć Srbije, Republike Srpske i Ministarstva kulture Hrvatske.
Govoreći o značaju Pakraca, episkop Jovan podsjetio je i na brojne istaknute ličnosti koje su potekle iz ovog kraja ili su sa njim bile povezane, naglašavajući dugu tradiciju obrazovanja i kulture. Prema njegovim riječima, istorija Eparhije pakračko-slavonske može se sagledati kroz tri snažne teme – stradanje, pamćenje i vaskrsenje.
Poruka ovogodišnjih obilježavanja jeste da se istorijsko pamćenje mora čuvati zajedno sa vjerom, znanjem i sviješću o duhovnom i kulturnom nasljeđu, ali i sa podsjećanjem da je srpski narod u Drugom svjetskom ratu, pored velikih žrtava, bio i narod pobjednik.
