„՚Primjeri čojstva i junaštva՚ predstavljaju zbirku ՚kratkih junačkih priča՚ i anegdota koje je Marko Miljanov počeo da zapisuje od 1883. godine, u nastojanju da sačuva od zaborava i gotovo ikonografski živopiše ljude koji su se svojim junaštvom, moralnim djelima i mudrim riječima pokazali u natprirodnoj veličini svoje čovječnosti. Junak koji se žrtvuje za opšte i Božije dobro, ՚najstrašniji je svetac՚“ ‒ naglasio je na početku svog nedavnog predavanja prof. dr Dušan Krcunović, održanog u podgoričkoj biblioteci „Radosav Ljumović“, a u sklopu manifestacije „Markovi dani“.
Tokom predavanja Krcunović je razmatrao koncepte stida, časti, agona i timokratskog čovjeka u ovoj najslavnijoj, zavjetnoj, knjizi vojvode i književnika Marka Miljanova.
„Početak i kraj ovog jedinstvenog djela narodne moralističke književnosti čine primjeri stida i časti. To su normativni polovi koji uokviruju književno djelo Marka Miljanova, timokratskog društva o kome svjedoči i između kojih se odvijao sam njegov život.“
„U ՚agonalno ustrojenom društvu՚ ili timokratskom društvu, kakvo je upravo opisano u djelu Marka Miljanova, ՚neispričan život nije vrijedan življenja՚, kako bi se moglo reći u duhu savremenih naratologa koji variraju Sokratov zahtjev da ՚neispitan život nije vrijedan življenja՚. To znači da nam vrijednosti kulture časti i stida iz „Primjera čojstva i junaštva“ pomažu da razumijemo sadašnjost u kojoj su ta osjećanja otupljena, a njihovo psihološko izvorište umrtvljeno. Drugim riječima, agonalno i timokratsko društvo iz vremena Marka Miljanova dovoljno nam je daleko da njegove vodeće vrijednosti mogu dovesti do preispitivanja naš savremeni način razmišljanja i ponašanja, ali nam je i dovoljno blisko da nam može pružiti orijentaciju u vremenu koje je izgubilo moralni kompas.“
