Predavanje „Rat anđela i demona u spjevu Luča mikrokozma“ u Javnoj ustanovi (JU) „ Zahumlje“ održao mr Milorad Durutović, književni kritičar i pjesnik
Uvodnom riječju obratio se mr Ilija Bajović, urednik programa u JU „Zahumlje“, koji je dao kratak osvt na Njegošev životni put. Naveo je, između ostalog, da su najveći doprinos za obrazovanje Petar II Petrovića Njegoša dali Sveti Petar Cetinjski, koji je svog sinovca postepeno uveo u državničke poslove, potom iguman manastira Topla Josip Tropović, pružajući mu uvodna saznanja u teologiju, te Sima Milutinovć Sarajlija, ostavivši dubok trag, naročito, za društvene nauke.
„Čitav niz ljudi, ali najviše sam Njegoš kao pojedinac, ličnost se obrazovao i ulagao u svoje obrazovanje kao neko ko je ostavio tako dubok trag u književnosti, ne samo kada pominjemo „Gorski vijenac“ kao možda najznačajnije književno djelo Njegoševo, već i „Luča mikrokozma“, njegove pjesničke zbirke koje su nastale 30-ih godina 19. vijeka, sva ta književna djela su nastala zahvaljujući vrhunskom obrazovanju Njegoša, zahvaljujući njegovoj zainteresovanosti za različite oblasti od antičke mitologije, klasične istorije, filozofije, teologije. Njegoš je živio u teškim vremenima, možemo da pretpostavimo koliko mu je trebalo i koliko je morao da uloži napora da bi sva ta đela napisao i da bi taj stepen obrazovanja dostigao“, kazao je Bajović, naglašavajući da je Njegoš veliku pažnju posvećivao obrazovanju u Crnoj Gori gdje nijesu postojale svjetovne škole, a manastiri su bili jedina mjesta obrazovanja.
U sklopu Cetinjskog manastira 1834. godine osniva se prva svjetovna škola što predstavlja, smatra Bajović, ogroman pomak u tadašnjoj Crnoj Gori, osam godina kasnije u Riječkoj nahiji se osniva još jedna škola. U Njegoševo doba su postojale dvije manastirske škole: u Ostrogu i Brčelima. Bajović je ukazao i na značaj Rusije za razvoj ne samo prosvete, već i državnih institucija, koje, takođe, nijesu postojale u tadašnjoj Crnoj Gori ili su bile nedovoljno razvijene. Zahvaljujući posredništvu Ivana Vukotića i Mateja Vučićević, ruskih državnih službenika visoko pozicioniranih u tadašnjoj carskoj ruskoj vladi, Njegoš je uspostavio politčku vezu sa ruskim carem i osnovao državne institucije, koje su mu pomogle da osnaži svoju vlast i modrenizuje Crnu Goru kao državu.
Mr Milorad Durutović je izrazio zahvalnost što, u godini obilježavanja velikog jubileja – 210 godina od rođenja Njegoševog, ima priliku da govori o spjevu „Luča mikrokozma“, koje je sam pjesnik proglasio svojim najdražim djelom. Durutović je naveo predavanje „Rat anđela i demona u spjevu Luča mikrokozma“ predstavlja pripremu za naučni skup, koji će biti posvećen navedenom problemu.
Kako je spjev „Luča mikrokozma“ nastao u danima vaskršnjeg posta, to okolnosti njegovog nastanka ukazuju, smatra Durutović, na „važno interpretativno zaleđe; post, molitva, samoća, kao agensi specifičnog duhovnog stanja, u samom tekstu Luče upisuju se u metafori „smrznut pobožnošću“.
„Usamljeništvo kao preduslov bogosaznanja, usamljeništvo „kao preduslov kreacije“, kako bi rekao Oktavio Paz, prisutni su na svim nivoima Njegoševog pjesništva, dok njegove korespodencije potvrđuju da je usamljenost bila i njegov životni usud. U dosadašnjim tumačenjima Njegoševog književnog stvaralaštva, bar u onom dijelu koji ima status kanona u prebogatoj kritici o Njegošu, nije posvećeno dovoljno prostora ispitivanju angelofanije i angeloloških perspektiva, ni u Njegoševim kosmološkim pjesmama, niti u spjevu „Luča mikrokozma“, ocijenio je Durutović.
„Žitelji neba“, odnosno, anđeli, ako tu riječ shvatamo kao angelološki hiperonim „koji u sebi zbira sve nebeske umove koji se u biblijski ustrojenom svetu nalaze imeđu Boga i ljudi“ (Đorđe Đurđević), u Njegoševom spjevu nijesu tek re-kreirani kao nekav kosmološki, a najmanje kao čudesni ili fantastički pjesnički dekor, već se figura anđela razvija u veoma složenom hrišćanskom značenju riječi.
„Prvo, drugo i treće pjevanje Luče mogu se tumačiti kao razvijena poetsko-biblijska angelofanija, dok se figure arhanđela (Mihailo i Gavrilo), kao i palih anđela (Satane, demona) iz četvrtog i petog pjevanja, svojom morfologijom, uslovno rečeno, tjelesnom konfiguracijom, takođe oblikuju u skladu sa biblijskom, hrišćanskom, tradicijom. U tome možemo, vjerovatno, tražiti objašnjenje zašto nemamo temeljnijih ispitivanja ove vrste u književnoj kritici, koja, jednostavno, nije opremljena adekvatnim književno-teorijskim aparataom. Korisni pojmovni sistem, pa i znanja, mogla bi se preuzimati jedino iz teologije, ali i onda ostaje otvoren problem kako tumačiti figuru anđela, a da se, pritom, ne zadire u kontekst fantastične književosti, jer pojava anđela u Njegoševom đelu apsolutno ne možemo shvatati kao pojavu čisto čudesnog, jer njihova semantička ili literarna realnost obremenjena hrišćanskim značenjem“, rekao je Durutović.
U procesu čitanja, ukazao je Durutović, postoji (ne)svjesna intencija da se zamisli sve što se zamisliti može, međutim, kada čitamo peto pjevanje Luče, opis rata anđela i satanske vojske, uprkos deskripciji i epitetima svakovrsnim, jedva da išta možemo zamisliti.
„Da li iko može da zamisli kako su plamene strijele „angleskom (…) krvlju obojene“? Jedva da je moguće prepričati pjevanje, a da to ne bude svedeno na sasvim šturi opis. Metafore koje se prije mogu razumjeti kao analogije, kao pjesnička mistifikacija, udaljavaju od pomisli na fantastički modus pripovijedanja. Onda je to signal da taj jedva zamislivi rat nije enkodiran u epskom ključu. Pitanje, da li jeste i u dramskom, budući da bismo po konvenciji žanra u tom pjevanju morali da prepoznamo klimaks, i to produženi dramatski klimaks iz prethodnog poglavlja u kome se opisuje rat argumenata, u kome Satana izlaže svoje razloge i namjere da prekine „lanac mirodržni“. Slike i metafore nijesu od velike pomoći. Jesu možda u uvodnim pjevanjima, koja donekle funkcionišu na principu realizovane metafore, pa tako opisi nebeskog prostora ako nas na nešto podsjećaju onda je to arhitektura i ikonografija hrama“, kazao je mr Milorad Durutović.
Događaj je upriličen u okviru aprilskog programa „Nikšićka kulturna scena 2023“.
Izvor: Senka Čolović Šumić rtnk.me
