Krijumčarenje divljih ptica u Crnoj Gori i dalje je aktuelno. Oni koji se bave tim nelegalnim poslom najviše su, saznajemo, fokusirani na šljuku, koja se preko Albanije dalje dominantno prebacuje u Italiju. Iz Uprave policije, koja je početkom godine formirala Grupu za suzbijanje ekološkog kriminala, kažu da nisu zabilježili krijumčarenje divljih ptica, dok iz Uprave carine kažu da su za deset godina zaplijenili 84 jedinke. Iz Centra za istraživanje i proučavanje ptica (CZIP) poručuju da je neophodno jačati kapacitete nadležnih organa kako bi mogli da se izbore sa krijumčarima.
„Švercuju se kao što se švercuju narkotici. U zamrzivačima se prebacuju preko graničnih prelaza kako bi se sačuvao kvalitet.“
Ovim riječima dugogodišnji lovac, sa kojim smo razgovarali, opisuje kako izgleda krijumčarenje ptica. Krijumčari su, kaže, danas najviše fokusirani na šljuku.
„Sad se ona prodaje po tri i po-četiri eura po komadu. Ide preko graničnih prelaza, a 90 % ide prema Albaniji“, tvrdi naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman.
„Albanci otkupljuju šljuku i svojim putevima je potom prebacuju u Italiju. Ona je interesantna Italijanima koji je koriste za jelo u restoranima koja su izuzetno skupa, a od jedne šljuke ni 100 grama mesa ne može da se izdvoji.“
Naš sagovornik, koji se i sam ranije bavio krijumčarenjem, tvrdi da su ljudi prije 20-30 godina zahvaljujući tome izdržavali porodice, ali da danas taj posao nije isplativ kao ranije.
Kriminalne mreže u Skadarskom jezeru: Dinamit i struja nastavljaju da ubijaju
„To se ne isplati. Ti danas ideš u lov i možeš da ubiješ 10 šljuka, ali i to je teško da ubiješ. Dvije-tri, do četiri maksimalno. Zato se mnogo manje lovi i krijumčari nego prije. Devedesetih su prodavali šljuku za 20 njemačkih maraka kada je plata bila pet maraka. Sada malo ko to radi. Skoro da je iskorijenjeno.“
Ne isključuje mogućnost da se danas krijumčare i golubovi, ali mnogo manje nego ranije. Tvrdi da prepelice više nisu na meti krijumčara.
Carinici za deceniju zaplijenili 84 divlje i skoro 80 egzotičnih ptica
Podaci Uprave carina pokazuju da u posljednjih deset godina u Crnoj Gori nije zabilježen veliki broj slučajeva krijumčarenja divljih ptica, ali da se ipak radi o kontinuiranoj pojavi. Evidentirani slučajevi upućuju na to da se naša zemlja najčešće koristi za tranzit, dok su krajnje destinacije uglavnom države Evropske unije.
Od 2016. do 2025. godine zabilježeno je nekoliko zapljena različitih vrsta ptica, mrtvih i živih. U 2016. godini od krijumčara su oduzete 34 šumske šljuke i 20 šumskih jarebica, 2019. oduzeto je 20 jarebica, a 2023. pet sokolova. Dvije godine kasnije otkriven je najveći pojedinačni slučaj krijumčarenja. Tada je oduzeto 77 papagaja različitih vrsta, koji su bili namijenjeni ilegalnoj trgovini kao kućni ljubimci.
Ovi slučajevi pokazuju da se u Crnoj Gori prepliću i lokalni i međunarodni oblici ilegalne trgovine.
“Uglavnom se radilo o pokušajima tranzita preko teritorije Crne Gore ka drugim destinacijama, uključujući prevoz putničkim vozilima i autobusima, kao i o licima koja su nakon lova u Crnoj Gori pokušala da navedene životinje iznesu iz Crne Gore.”
Iz Uprave carina ne znaju koliko Crna Gora gubi zbog krijumčarenja, tj. kolika je vrijednost krijumčarenih jedinki, ali znaju kome su bile namijenjene.
“Krajnje odredište je uglavnom tržište Evropske unije.”
Kada je riječ o kaznama, one se razlikuju od slučaja do slučaja. U jednom primjeru iz 2016. godine, zbog ilegalnog lova na jarebice, kažnjen je prekršilac, ali i lovačko udruženje i odgovorno lice, uz privremenu zabranu lova te vrste u trajanju od tri godine. Za zapljenu sokolova izrečena je kazna od 500 eura, dok su u slučaju krijumčarenja papagaja iz 2025. godine izdata dva prekršajna naloga ukupne vrijednosti 5.500 eura.
Policija nije zabilježila krijumčarenje, tužilaštvo registrovalo problem
Uprava policije je početkom 2026. godine, zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, formirala Grupu za suzbijanje ekološkog kriminala koja djeluje u sastavu Sektora za borbu protiv kriminala.
“Sve jedinice policije u centrima bezbjednosti imaju službenike koji su nadležni za ovu vrstu kriminala”, saopšteno su iz Uprave policije.
Tvrde da im je u ovoj godini fokus bio uglavnom na segmentima ekološkog kriminala kao što su neovlašćena eksploatacija šljunka, šumska krađa… Od početka 2026. do kraja maja su podnijeli 66 krivičnih prijava zbog 78 krivičnih djela iz oblasti ekološkog kriminala.
“Procijenjena materijalna šteta pričinjena ovim krivičnim djelima iznosi oko 8,7 miliona eura”, saopšteno je iz policije.
Ipak, nijedno od tih krivičnih djela nije se odnosilo na krijumčarenje divljih ptica.
“U proteklom periodu, prema raspoloživim evidencijama Uprave policije, nije bilo evidentiranih krivičnih djela koja se odnose na krijumčarenje divljih ptica na teritoriji Crne Gore”, saopšteno je iz UP.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva koje je u septembru 2025. godine formiralo Operativni tim za borbu protiv ekološkog kriminala kažu da je krijumčarenje ptica evidentiran problem.
“Ova materija jeste identifikovana kao jedan od problema, posebno u dijelu postupanja nadležnih inspekcija… Kada je u pitanju suzbijanje te vrste kriminala, pokušava se doći do rješenja problema koje imaju inspekcije, kao i drugi nadležni organi koji postupaju u takvim slučajevima, a posebno što se odnosi na identifikovanje i procesuiranje učinilaca”, kazao je rukovodilac Operativnog tima Marko Mugoša.
Napominje i da ne postoje podaci o tome kolika se šteta nanosi Crnoj Gori zbog krijumčarenja.
Radoznalost koja ne da mira se isplatila – u Srbiji potvrđena nova vrsta ptice
“Nemamo podatke o tome koliko Crna Gora ima štetu u bilo kom smislu u odnosu na krijumčarenje divljih ptica.”
Ekološka inspekcija nemoćna na terenu, Ministarstvo ekologije se uzda u primjenu akcionog plana
“U toku 2024, 2025. i do sada u toku 2026. godine ekološka inspekcija nije imala predmeta u kojima je bilo otkrivanja krijumčarenja ptica”, kazali su iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u odgovorima na naša pitanja.
Objašnjavaju i da Direkcija za ekološku inspekciju nema zakonom propisanu obavezu da sakuplja podatke o ilegalnom hvatanju i švercu divljih ptica u Crnoj Gori, te da im Zakon o zaštiti prirode ne omogućava direktnu nadležnost da vrše inspekcijski nadzor na graničnim prelazima.
“Krijumčarenje divljih vrsta životinja dešava se na graničnim prelazima ili preko neformalnih prelaza, a kontrolu na istima ne vrši ekološka inspekcija. Kontrola na granicama vrši se od strane carinskih službenika i službenika granične policije, a ekološka inspekcija po pozivu prije navedenih organa postupa u slučajevima kada za tim postoji potreba.”
Iz Ministarstva objašnjavaju i da pokretanje sudskih postupaka koji se odnose direktno na krijumčarenje ptica nije u nadležnosti ekološke inspekcije, već carinskih organa, policije i nadležnih tužilaštava.
Ipak, iz resora Damjana Ćulafića kažu da kontinuirano rade na “unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu divljih vrsta”.
“U cilju unapređenja borbe protiv ilegalnog ubijanja, hvatanja i trgovine pticama, u narednom periodu će otpočeti implementacija Nacionalnog akcionog plana za rješavanje pitanja ilegalnog ubijanja, uzimanja i trgovine pticama selicama za period 2025–2030, kojim su predviđene mjere usmjerene na prevenciju, unapređenje monitoringa, jačanje institucionalnih kapaciteta, međuresornu saradnju i podizanje svijesti javnosti.”
Isti taj plan, koji je usvojilo ministarstvo, “prepoznaje ilegalno ubijanje, hvatanje i trgovinu pticama kao značajnu prijetnju očuvanju ptica”.
Neophodno jačati kapacitete institucija, zaštita ptica zavisi isključivo od lovačke statistike
Svi podaci kojima raspolažu nadležni organi ukazuju na to da je krijumčarenje “nedovoljno prepoznat problem u Crnoj Gori”, kaže Marija Lekić iz Centra za istraživanje i proučavanje ptica (CZIP).
“Slučaj lava pronađenog u Budvi prije nekoliko godina ukazao je na ozbiljnost ovog oblika kriminala, jer su i dalje ostala otvorena pitanja kako je ova životinja dospjela u Crnu Goru”, podsjeća Lekićeva na slučaj koji je u februaru 2022. godine uzburkao crnogorsku javnost.
“Zato je potrebno jačati kapacitete Uprave carina za otkrivanje ilegalnog prometa životinja i unaprijediti saradnju nadležnih institucija”, napominje ona.
Tim prije što podaci Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) pokazuju da su u Crnoj Gori, od kada se vode istraživanja, zabilježene 354 vrste ptica, dok zvanična Crvena lista ptica u Crnoj Gori – krovni državni i stručni dokument koji po strogoj međunarodnoj metodologiji mapira rizik od izumiranja vrsta i služi kao naučni alarm za njihovu hitnu zaštitu – bilježi 222 vrste ptica, obuhvatajući isključivo gnjezdarice.
Iako ovi brojevi svjedoče o nevjerovatnom prirodnom bogatstvu, opstanak mnogih vrsta ozbiljno je ugrožen stalnim pritiskom na terenu. Bojan Zeković, vođa programa za očuvanje ptica u CZIP-u, podsjeća da je Crna Gora potpisnica EU Direktive o očuvanju divljih ptica.
“Ona jasno kaže da sve divlje vrste ptica moraju biti zaštićene. Zakon o zaštiti prirode takođe ne dozvoljava uništavanje gnijezda, ptica, njihovih staništa. Međutim, postoji Zakon o divljači i lovstvu koji definiše lovne vrste ptica, sezone i načine lova koji moraju biti održivi. Te vrste ‘štiti’ Zakon o divljači i lovstvu”, kaže Zeković.
Najveći jaz između slova na papiru i stvarnog stanja na terenu vidi se na primjeru prepelica, koje se nalaze pod najvećim udarom krivolovaca. Iz Centra za istraživanje i proučavanje ptica kažu da situacija na terenu pokazuje da je ovo lovna vrsta koja se možda i najviše zloupotrebljava i ilegalno lovi.
„Razlog tome je jer se koriste nelegalna sredstva – zvučne vabilice. Vabilice se tokom lovne sezone, avgust, septembar kada je i migracija, stavljaju u polja da privuku što veći broj jedinki radi lova odnosno krivolova. Sve to je zabranjeno Zakonom od divljači i lovstvu, ali decenijama se dešava”, upozorava Zeković.
Da ovo nije samo procjena civilnog sektora, potvrđuje je i zvanični izvještaj Agencije za zaštitu životne sredine o brojnosti lovnih vrsta u Crnoj Gori i broju odstrijeljenih jedinki od 2021. do 2024. godine, među kojima su i šumske šljuke i prepelice.
Orao, vrabac, gavran… 10 ptica koje su zauvijek promijenile svijet
Zvanični podaci pokazuju da se u državnu evidenciju upisuje procjena odstrijeljenih ptica od između dvije i po i tri i po hiljade ubijenih prepelica po sezoni, dok procjena odstrijela šumske šljuke iznosi od tri do više od četiri hiljade jedinki. To doprinosi ukupno procijenjenoj cifri od deset do petnaest hiljada zvanično ubijenih ptica svake godine kroz legalan lov.
Ipak, država otvoreno priznaje da nema jasnu kontrolu niti sopstveno praćenje na terenu jer se u potpunosti oslanja na procjene ubijenih ptica koje joj dostavljaju sami lovci. Zbog toga iz CZIP-a upozoravaju da je stvarni bilans pritiska i krivolova daleko veći, pa traže da država uspostavi adekvatan monitoring i uključi stručne institucije kako bi se dobili podaci o stvarnoj brojnosti populacija ptica, ali i drugih divljih životinja.
Krijumčarenje na svjetskom nivou – milijarde dolara vrijedno
Krijumčarenje ptica nije samo pitanje zaštite prirode, već pitanje šireg problema prekograničnog kriminala. Europol navodi da ilegalna trgovina divljim životinjama vrijedi između 7, 8 i 10 milijardi dolara na godišnjem nivou. Velika zarada čini ovaj kriminal privlačnim organizovanim kriminalnim grupama, a Europol upozorava da se u kriminalu protiv životne sredine mogu koristiti isti načini rada i iste rute kao i za druge kriminalne aktivnosti.
To ne znači da iza svakog slučaja krijumčarenja ptica stoji organizovana kriminalna grupa, niti da iste grupe nužno trguju pticama, drogom i oružjem. Međutim, međunarodne istrage pokazuju da ilegalna trgovina životinjama može biti dio prekograničnih kriminalnih organizacija i da kriminalne mreže koriste različite zemlje za nabavku, transport i prodaju.
Ne krijumčare se samo ptice u Crnoj Gori
Naš sagovornik s početka priče tvrdi da se na meti krijumčara u Crnoj Gori, nažalost, nalazi i krupna divljač. Prije svega kao trofeji.
„Prodaju rogove od sandaća, od jelena, od divokoze. Neki lovci, koji odstrijele medvjeda, prodaju kožu sa glavom. To ide gdje god. U šleper se ubaci ispod nečega. Kao što švercuju drogu tako švercuju i trofeje.“
Tvrdi da se čak u jednom restoranu na sjeveru zemlje u jelovniku može naći meso jelena iako je lov na tu divljač zabranjen tokom cijele godine.
Naš sagovornik kaže da je neophodno raditi na edukciji mladih lovaca, jer lov, kaže, nije samo izlovljavanje, već druženje i uživanje u prirodi.
Izvor: RTCG
