Creda, 13 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Da li su i bića sa malim brojem nervnih ćelija sposobne da uče? Eksperiment na meduzama pruža iznenađujuć odgovor

Žurnal
Published: 5. oktobar, 2023.
Share
IZVOR: JAN BIELECKI / AFP / PROFIMEDIA
SHARE

Nova studija sprovedena na neobičnom stvorenju sa 24 oka, otkriva odgovor na večitu dilemu da li i životinje sa svega par nervnih ćelija mogu da uče na osnovu novih iskustava.

IZVOR: JAN BIELECKI / AFP / PROFIMEDIA

Iako njena veličina ne prelazi dimenzije ljudskog nokta i pored toga što ima samo nekoliko nervnih ćelija – karipska kockasta meduza (Tripedalia cystophora) je inteligentno stvorenje. Biolozi sa Univerziteta Kristijan-Albreht u Kilu i Univerziteta u Kopenhagenu su sada po prvi put uspeli da dokažu kako one mogu da uče iz iskustva, slično kao i ljudi.

U okviru studije objavljene u časopisu Current Biology, istraživači su trenirali male meduze i došli do kako sami tvrde zapanjujućih rezultata.

Izbegavanje prepreka u okruženju

Kockasta meduza ima složen vizuelni sistem od 24 oka. Koriste ga za navigaciju kroz stanište – mutne vode karipskih močvara mangrova – dok love vodene buve i izbegavaju podvodno korenje.

Ali kako meduze nauče da izbegavaju prepreke u okruženju? Da bi odgovorili na ovo pitanje, istraživači su počeli u laboratoriji da obučavaju životinje da prepoznaju i izbegavaju prepreke.

Da bi to postigli, tim je simulirao stanište meduza u rezervoaru za vodu koristeći sivo-bele pruge na unutrašnjem zidu. Sive pruge su označavale mangrove, bele pruge su predstavljale vodeno okruženje – jer meduze percipiraju prostorne udaljenosti kroz kontraste boja. Tokom eksperimenta, istraživači su menjali kontraste kako bi videli da li su se životinje prilagodile novim uslovima životne sredine.

Meduze su se na samom početku eksperimenta često „sudarale“ sa simuliranim korenovima mangrova. Međutim, nakon samo nekoliko minuta istraživači su primetili razliku u njihovom ponašanju: životinje su povećale prosečnu udaljenost od sivih pruga za oko 50 procenata – i duplo manje se „odbijale“ od njih.

„Ovi rezultati sugerišu da meduze mogu da uče kombinovanjem vizuelnih i mehaničkih stimulansa“, kaže Anders Garm, profesor biologije mora na Univerzitetu u Kopenhagenu u Danskoj.

Prema mišljenju istraživača, na neuronskom nivou proces učenja kod kockastih meduza izgleda ovako: vizuelni senzorni centri, ne samo da sadrže oči meduze, već generišu i električne signale. Oni se pokreću kada se sudari sa preprekom i osiguravaju da se pošalje signal, što na kraju dovodi do toga da kockasta meduza izbegne prepreku.

Tokom ovog procesa učenja, životinje povezuju ono što znaju i menjaju svoje ponašanje na osnovu novih iskustava. Proces koji se naziva asocijativno učenje.

„Ovo je viši oblik učenja nego što biste očekivali od takvog stvorenja“, kaže dr Jan Bilecki sa Univerziteta Kristijan-Albreht u Kilu, koji je obučavao meduze u svojoj laboratoriji.

Ovom studijom, istraživači pokazuju da su čak i najmanja stvorenja poput kockastih meduza – sa svojim jednostavno nervnim sistemom – sposobna za napredni oblik učenja. To dalje sugeriše da koreni učenja i pamćenja leže u prapočecima evolucije – i da su stoga stariji nego što su istraživači ranije pretpostavljali.

Izvor: nationalgeographic.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Počinje Evroliga – Zvezda i Partizan brane Beograd, Janakopulos egom napravio tim
Next Article Trojan Gundulić – Dubrovčanin koji je štampao prvu ćiriličnu knjigu u Beogradu

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Žurnalov bukvar: Broz, Josip Tito

Piše: Elis Bektaš Posljednji južnoslovenski monarh. Kuriozitet predstavlja činjenica da Broz nikada nije zvanično krunisan…

By Žurnal

Izlazak iz istorije, ulazak u psihologiju

Reklo bi se da proces izlaska iz istorije nije do kraja završen. Ako ništa drugo,…

By Žurnal

Strah od „izgubljene decenije“: Idu li pojedine članice EU ka fiskalnoj litici

Dvostruki udar uvođenja reformisanih pravila potrošnje EU i zatvaranja slavine za novac od strane Evropske…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikNaslovna 4

„Hiperliberalizam” protiv slobode govora

By Žurnal
Mozaik

Nobel iz fizike za kratkoću

By Žurnal
MozaikNaslovna 1Sport

Katar 2022: Raščišćavanje terena

By Žurnal
MozaikNaslovna 5

Nestručni matematičari u Crnoj Gori

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?