Crna Gora po kriminalu četvrta u Evropi, političari kriminalci, pravosuđe korumpirano

Crna Gora je, po globalnom indeksu organizovanog krinimala koji analizira međunarodna organizacija „Globalna inicijativa“, čije projekte podržavaju institucije SAD, EU i Interpola, na 45. mjestu od 193 zemlje na planeti. Pozicija je još više poražavajuća kada je riječ o ctarom kontinentu, gdje od 44 zemlje Evrope zauzimamo vrlo visoko i neslavno četvrto mjesto.

U izvještaju se navodi da je Crna Gora jedna od najznačajnijih ruta za trgovinu oružjem u regionu; da predstavlja glavno mjesto ulaska kokaina koji preko Balkana ulazi u EU, posebno kada je riječ o kokainu koji stiže iz Južne Amerike; da su kriminalne organizacije odlično uvezane i sofisticirane, da su često povezane sa korumpiranim strukturama u policiji i politici; da su državni funkcioneri povezani sa kriminalom i da im je u tom poslu logistika policija, tajne službe koje štite kiminalce i njihovu imovinu.

Izvještaj je podijeljen u nekoliko cjelina i nijedna nije za pohvalu i uzor.

Od 2015. do 2019. godine 22 žrtve trgovine ljudima

Crna Gora je prvenstveno tranzitna zona, a u manjoj mjeri i zemlja trgovine ljudima. Zvanično su identifikovane samo 22 žrtve u periodu 2015–2019, ali postoji rastući trend prema sofisticiranim oblicima trgovine ljudima. Postoje dokazi o trgovini djece u zemlji, a djeca manjinskog etničkog porijekla posebno su u opasnosti od prisilnog prosjačenja i prisilnog braka.

Kao rezultat šire regionalne migracijske krize došlo je do porasta krijumčarenja ljudi u Crnoj Gori. Iako Crna Gora nije dio glavne migracijske rute zapadnog Balkana, ona služi kao tranzitna zemlja iz Turske i Grčke u srednju Evropu. Međutim, zbog teškog terena zemlje i slabije razvijene transportne infrastrukture, to nije toliko izraženo kao kod nekih njenih susjednih zemalja.

Najznačajnija regionalna ruta za trgovinu oružjem

Crna Gora se nalazi duž jedne od najznačajnijih tranzitnih ruta za trgovinu oružjem u regionu, od Srbije do Bliskog istoka, Rusije do Sjeverne Afrike (posebno Libije) i Balkana do zapadne Evrope, kao i od Bosne i Hercegovine do Srbije i Kosova. Oružje se obično krijumčari legalnim teretom u privatnim vozilima. Nakon jugoslovenskog sukoba, lako naoružanje je bilo u velikom prometu i danas je lako dostupno na crnom tržištu. Iako je trgovina visoko profitabilna za kriminalne grupe, nivo trgovine oružjem naglo je opao između 2017. i 2018. godine, a organizovane kriminalne grupe su se udaljile od oružja i prešle u krijumčarenje cigareta i droga.

Država ne može da suzbije šumokradice, lovokradice i krivolov ribe

Nelegalna sječa odvija se u sjevernim djelovima Crne Gore, prvenstveno kao način da siromašni seljani osiguraju egzistenciju, a malo je dokaza da kriminalne mreže upravljaju ovim aktivnostima. Ipak, male kriminalne grupe uključene su u nezakonitu sječu šume duž granice s Albanijom i Kosovom, jer je moratorijum na sječu stvorio veću potražnju i povećao profit. Tamo gdje se odvija nezakonita sječa u državnim šumama, čini se da Vlada nije u stanju ili ne želi da se pozabavi tim pitanjem. Faunski kriminal je umjereno, ali rastuće tržište u Crnoj Gori. Bilo je nasilnih sukoba između lovokradica i aktivista za zaštitu životne sredine, ali izgleda da nije bila umiješana mreža organizovanog kriminala. Skadarsko jezero privlači ilegalne ribolovce, posebno one koji love šarana. Smatra se da albanske organizovane kriminalne grupe krijumčare ilegalno gorivo iz Crne Gore u velikim količinama, a gorivo se takođe švercuje u Crnu Goru iz Novog Pazara u Srbiji.

Ulazna vrata Evrope za kokain, posebno iz Južne Amerike

Crna Gora je tranzitna zemlja za heroin, gdje se albanski i kosovski heroin krijumčari u Srbiju i EU. Nekoliko organizovanih kriminalnih grupa uključeno je na tržište donoseći sa sobom značajan nivo nasilja. Uprkos ulozi tranzitne zemlje, domaća potrošnja heroina i dalje je niska.

Crna Gora je prvenstveno tranzitna zemlja, a donekle i zemlja odredišta za kokain. Crna Gora je glavno mjesto ulaska kokaina koji se preko Balkana trguje u EU, posebno kokaina koji dolazi iz Latinske Amerike. Tržište kontroliše nekoliko grupa, prije svega kavački i škaljarski klan. Visok nivo nasilja povezan je sa trgovinom. Međutim, lokalna potrošnja je relativno niska zbog visoke cijene.

Crna Gora je velika tranzitna zemlja za kanabis porijeklom iz Albanije koji se transportuje u Bosnu i Srbiju. Kanabis je takođe najviše plijenjena i konzumirana droga u zemlji, sa vidljivim porastom potrošnje u posljednjoj deceniji. Tokom pandemije kovid-19, cijena kanabisa je porasla zbog veće potražnje. U Crnoj Gori je u porastu i proizvodnja sintetičkih droga, a posljednjih godina otkriveno je nekoliko laboratorija. U skladu sa većom proizvodnjom, potrošnja se takođe povećava. Zbog malog tržišta, ima malo dokaza o umiješanosti organizovanog kriminala.

Škaljarci i Kavčani odlično povezani sa policijom i političarima koji se i sami bave kriminalom

Domaćim i transnacionalnim kriminalnim tržištima u Crnoj Gori dominiraju mafijaške grupe, posebno suparničke grupe iz grada Kotora, Škaljarci i Kavčani, koje se bore za teritoriju i dominaciju nad kriminalnim tržištima. Nasilje među ovim grupama je uobičajeno i često se preliva preko granice u Srbiju, pri čemu tržište kokaina generiše najviše nasilja. Kriminalne mreže su dobro konsolidovane i visoko sofisticirane, često sarađuju sa mafijaškim i korumpiranim policijskim snagama i političarima.

Državni akteri su uveliko uključeni u kriminalna tržišta, a organi reda, tajne službe i političari pružaju zaštitu kriminalnim akterima i njihovoj imovini. Političko rukovodstvo zemlje ostalo je nepromijenjeno skoro 30 godina, uspostavljajući moćnu mrežu korumpiranih državnih službenika, privatnih kompanija i kriminalnih aktera uključenih u upravljanje nedozvoljenim tržištima. Međutim, u 2020. godini prethodno rukovodstvo je ustupilo mjesto novoizabranoj vladi, koja je antikorupcijske napore i pristupanje Crne Gore EU proglasila za svoje glavne prioritete.

Srpske kriminalne grupe igraju veoma uticajnu ulogu na crnogorskim kriminalnim tržištima, kao i ruske kriminalne grupe, čiji je uticaj oslabio od puča 2016. i pristupanja NATO-u. Turski kriminalni akteri pokušavaju da se više integrišu u crnogorska kriminalna tržišta.

Bivša vlast, zbog interesa, nije imala volje za borbu sa organizovanim kriminalom

Vladajuća stranka u zemlji bila je na vlasti od 1991. godine i pokazala je malo političke volje za suzbijanje organizovanog kriminala prije nego što je ustupila mesto novoizabranoj vladi u decembru 2020. Čini se da je država u određenoj mjeri zauzeta interesima organizovanog kriminala. Uprkos ustavnom parlamentarnom sistemu, 2018. godine donijete su mjere za značajno proširenje predsjedničkih ovlašćenja i dodatno slabljenje parlamentarnog nadzora. Povjerenje javnosti u državu bilo je nisko tokom 2020. godine, a kriminalne grupe su često štitile vladajuće elite. Korupcija i kronizam su i dalje široko rasprostranjeni, uz skromne napore vlasti, podstaknute pravilima o pristupanju EU, što daje ograničene rezultate. Nekoliko značajnih slučajeva korupcije i podmićivanja poslednjih godina nisu izazvali odgovarajuće mjere vlasti. Funkcionisanju državne uprave nedostaje pravna jasnoća i ne postoje efikasni procesi odgovornosti. Transparentnost zakona i reda je ograničena, a napori da se to poboljša su ograničeni i slabo se sprovode.

Međunarodna saradnja značajno se poboljšala posljednjih godina, posebno nakon što se zemlja pridružila NATO-u i potpisala bilateralne sporazume sa SAD-om i drugim zapadnim i susjednim zemljama. Zemlja je blisko učestvovala u politici EU o trgovini oružjem i zajedno vodi EMPACT. Crna Gora ima koristi od projekata koje finansira EU za povećanje efikasnosti i saradnje između regionalnih i nacionalnih vlasti u borbi protiv organizovanog kriminala. Crna Gora takođe dobro sarađuje sa agencijama za sprovođenje zakona, kao što je Interpol. Međutim, kriminalno zauzimanje djelova državnog aparata ograničava obim i efikasnost međunarodne saradnje. Iako je Crna Gora među najvećim brojem politika i strategija posvećenih borbi protiv organizovanog kriminala u regionu, postoje ozbiljni nedostaci u njihovoj primjeni i praznine u Zakonu o krivičnom postupku. Međutim, ostvaren je određeni napredak u borbi protiv trgovine ljudima, nakon što je Vlada sprovela nacionalnu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima.

Korupcija široko rasprostranjena u pravosuđu

Korupcija je široko rasprostranjena u pravosudnom sistemu, a 2018. godine objavljeni su tajni snimci koji su umiješali visoke zvaničnike pravosuđa u podmićivanje i korupciju. Štaviše, pravosudni kapaciteti u Crnoj Gori su niski i postoji mnogo političkog uplitanja u sudove. To znači da je, uprkos odgovarajućem zakonskom i regulatornom okviru za borbu protiv organizovanog kriminala, sudska primjena neefikasna. U međuvremenu, zatvorski sistem ne ispunjava međunarodne standarde za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i ljudska prava. Sprovođenje zakona je fragmentirano i nema dovoljno resursa, nedostaje mu profesionalizam i tehničke vještine. Ne postoje mjere koje bi osigurale da nema političkog uplitanja u rad organa za sprovođenje zakona, koji trenutno nisu u stanju da održe integritet u svojim istragama.

Crna Gora ima dugu obalu sa brojnim lukama koje se koriste kao tačke trgovine ljudima i kokainom. Vlastito učešće državnih zvaničnika u švercu cigareta dovelo je do nespremnosti da se pooštre granične kontrole. Međutim, došlo je do veće saradnje sa carinskim vlastima EU.

Mediji cenzurisani i zastrašeni, a novinari ugroženi

Iako bi se crnogorski program zaštite svjedoka mogao poboljšati, on zadovoljava većinu međunarodno priznatih mehanizama koji pomažu žrtvama da izađu iz savremenog ropstva. Crna Gora ima dvije strategije za podršku žrtvama trgovine ljudima, ali je malo preduzeto i specijalizovane jedinice nemaju dovoljno resursa za efikasnu identifikaciju žrtava. Crna Gora ima uspostavljene sektorske strategije i akcione planove za borbu protiv organizovanog kriminala, međutim državnim organima (organima za sprovođenje zakona i tužilaštvima) je potrebno više operativnih kapaciteta i saradnje da bi bili efikasni. Policija u Crnoj Gori je decentralizovana i blisko sarađuje sa lokalnim zajednicama, što pomaže u sprečavanju nekih manjih kriminalnih aktivnosti, ali se Agencija za borbu protiv korupcije smatra nedovoljno nezavisnom i proaktivnom. S obzirom na to da su kriminalne aktivnosti snažno povezane sa državnim akterima u Crnoj Gori, prevenciji još uvijek nedostaje politička volja i pravna i tehnička pomoć.

Medijsko okruženje je cenzurisano i zastrašujuće, sa nasiljem nad novinarima. Organizacije civilnog društva takođe su pod velikim uticajem ruskih dezinformacionih kampanja i onih koje pojačavaju društvene podjele.