Mislim da SAD sve više razmišljaju u pravcu da ne žele da izgube Zapadni Balkan zbog oklijevanja i nesposobnosti EU. Jedini pritisak na Brisel koji je moguć da do 2030. u svoje članstvo zajedno primi preostale države Zapadnog Balkana, što sada predlaže Slovenija, jeste američki.
Ovako o novom slovenačkom predlogu koji je mnoge iznenadio, razmišlja Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije.
Samo što je prije nekoliko dana Rojters prenio da preostale balkanske države više ne mogu da računaju na obećano mjesto u EU, jer Brisel takve garancije više ne može da pruži, „Fajnenšel tajms“ je objavio potpuno kontrapriču u čijem središtu je slovenačka inicijativa.
Iznenađujući slovenački predlog
Slovenija, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, na sastanku ambasadora u Briselu 1. oktobra iznijela je predlog prema kome bi EU do kraja decenije trebalo da se proširi na čitav Zapadni Balkan. To je, naravno, predstavljalo iznenađenje za članice pred samit EU i lidera Zapadnog Balkana 6. oktobra, na kome bi trebalo da bude donijeta deklaracija o pitanju proširenja.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je ovih dana zbog toga obišla Zapadni Balkan, ponavljajući svoju podršku zemljama da se pridruže Uniji, praktično je nagovijestila da bi tu frazu trebalo očekivati u deklaraciji i ništa više od toga. I političari u regionu na ovu temu već duže gledaju sa skepticizmom, jer mnoge članice EU ne pokazuju želju za proširenjem.
Otkud sada ovakav slovenački predlog nekoliko dana uoči samita?
Zečević podseća da je Slovenija i ranije iznosila tu tezu da sve države Zapadnog Balkana treba zajedno da uđu u EU, ali i napominje da je i sam, kao i mnogi, skeptičan prema toj ideji, jer za to postoje razlozi.
Ko stoji iza Slovenije
Države zapadnog Balkana nisu na istom nivou integracija. On podseća da je ogromna razlika između Srbije i BiH, između Srbije i Sjeverne Makedonije i Albanije, napominjući da BiH i Severna Makedonija nisu ni otvorile pregovore. Tu je i pitanje Kosova, koje kao državu i dalje ne priznaje jedan broj članica EU. Zato on napominje da u ovom trenutku nije realan konsenzus unutar EU da se u paketu prime sve te države.
„Mislim da je ovo neki pokušaj da se izbaci jedna inicijativa koja bi govorila o tome da u dogledno vrijeme, odnosno da u nekom relativno bližem roku, sve države Zapadnog Balkana treba da budu primljene u EU. Ko stoji iza Slovenije, ne znam. Da li je to neka američka ideja, američka inicijativa, jer Amerikanci već postaju nervozni zbog trenutnog stanja i neodlučnosti EU u vezi sa prijemom, što stvara nestabilnost na ovom prostoru“, kaže Zečević.
Na pitanje da li je po tom pitanju moguć pritisak na EU, njegov odgovor je nedvosmislen.
Ko može da pritisne
„Jedini pritisak koji je moguć je od strane SAD. Mislim da su one prelomile i u slučaju prijema Bugarske i Rumunije 2007. godine. Ko zna šta bi sa tim bilo da nije bilo strateške potrebe SAD da se te dvije zemlje uključe u zapadne političke, ekonomske i vojne integracije. Prema tome, vrlo je moguće. Sadašnja situacija govori o tome da SAD vrlo smeta, prije svega, destabilizacija Balkana sama po sebi zbog tih različitih nacionalnih interesa država sa Zapadnog Balkana. S druge strane, smeta im i strani uticaj koji se javlja na Zapadnom Balkanu“, ističe Zečević.
Amerika ne bi da zbog neodlučnosti i nesposobnosti EU izgubi Zapadni Balkan, a sa njim integrisanim u EU ona bi ovde mnogo lakše mogla da osigura svoj uticaj i interes. Potpuno je druga situacija, kako kaže, kada ste član jednog integrisanog sistema, umjesto sadašnjeg stanja, ni na nebu, ni na zemlji.
Mira Kankaraš Trklja
Izvor: Sputnjik
